Posljednji dostupni podaci Agencije za statistiku BiH o demografskim
kretanjima u našoj zemlji morali bi alarmirati sve strukture u državi,
jer pokazuju izrazito zabrinjavajući trend galopirajuće "bijele kuge",
za koju država, osim sporadičnih i nedovoljnih protumjera, zasad nema
odgovarajući odgovor.
Tako je za samo 15 poslijeratnih godina,
računajući od 1996. kao prve poslijeratne godine, u BiH prirodna
depopulacija produbljena do te mjere da je s pozitivnog omjera od 21.500
više rođenih u odnosu na umrle, u 2.011. zabilježen negativan priraštaj
od 3.217 umrlih više u odnosu na rođene.
"Ovo je proces koji traje i na koji su uticala ratna dešavanja,
ekonomske prilike, emigraciona depopulacija. Sad je pitanje da li će se
depopulacija produbiti ili će država uvesti određene mjere. Naš
generalni cilj je da dostignemo nivo stacioniranog stanovništva, dakle
da izjednačimo broj rođenih i umrlih", kaže demograf Stevo Pašalić.
Iako, kako kaže, cijela Evropa bilježi slične trendove, Pašalić smatra da to nije nikakva utjeha za državu poput naše.
"Činjenica je da je kod nas prošla ekspanzija rađanja", zaključuje Pašalić.
Za Vjekoslava Domljana, profesora ekonomije na univerzitetima u Mostaru
i Sarajevu, glavni problem je što u BiH nema vizije kako zaustaviti
galopirajuću "bijelu kugu".
"Nažalost, nikoga u BiH ova situacija ne brine, nemamo ni spoznaje da
je situacija jako teška. Prema mom mišljenju, neophodno je pojačati
ulogu obiteljske politike, napraviti strategiju, a možda i formirati
ministarstvo za ova pitanja, jer je ovo vrlo važno pitanje koje se
prepliće sa demografskim, migracionim, ekonomskim, socijalnim i
radno-pravnim", ističe Domljan.
Kao jedan od glavnih problema, Domljan vidi u tome što u BiH nije riješen radno-pravni status žena.
"Posebice su ugrožene trudnice, a mnoge sada zbog određenih povlastica
odlaze da se porode u susjedne države. Država obiteljskom politikom ne
podržava izgradnju vrtića, mnogi kantoni u FBiH ne isplaćuju porodiljski
dodatak, a kamoli da postoji dodatak za treće i četvrto dijete. Dakle,
država ne podržava proširenu reprodukciju", ističe Domljan.
Sociolog Dino Abazović, profesor na Fakultetu političkih nauka u
Sarajevu, naglašava da je veća stopa mortaliteta od nataliteta kroz
mnoga sociološka istraživanja uvijek pouzdan znak duboke krize u
društvu.
"U BiH su ti problemi apsolutno jasni. Dakle, duboka politička,
ekonomska i socijalna kriza. Socijalna politika u državi nikako ne ide u
prilog natalitetu, a pojavljuju nam se i generacijski procjepi", ističe
Abazović.
Drastično i u Srbiji
Treća po brojnosti i površini, Bosna i Hercegovina od svih država bivše
Jugoslavije ipak nije u najnepovoljnijem depopulacijskom položaju.
Naime, podaci srbijanskih statističkih službi i agencija potvrđuju da je
u Srbiji migraciona slika još drastičnija, jer je, prema posljednjim
podacima, na 100.000 umrlih u ovoj državi rođeno tek 60.000, što za
posljedicu ima negativan prirodni priraštaj od -40.000 stanovnika.
(Nezavisne/Frontal)
