izvor: Frontal
„Naprotiv,
stanje na tržištu rada gledano kroz prizmu djelovanja na tri najvažnija faktora
(broj zaposlenih, broj nezaposlenih i procenat neaktivnih) je gore nego 2009. i
2010. godine kada je pripreman ovaj strateški plan. Razlozi zbog kojih je to
tako su višestruki obzirom na kompleksnost samog tržišta rada i stoga
odgovornost za loše rezultate nije moguće, niti treba, pripisati samo jednoj
instituciji“, kažu u Centru GEA.
Oni dodaju i da zatvaranje očiju pred ovakvim stanjem i
ignorisanje činjenica koje govore o ozbiljnosti najvećeg društveno-ekonomskog
problema u Republici Srpskoj nije ispravan pristup. Iz Centra GEA posebno napominju da je Vlada Republike Srpske u drugoj
polovini ove godine pripremila Informaciju
o
realizaciji Strategije zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015 za period 2011. – 2012. godina koja se našla pred poslanicima Narodne skupštine RS na 29. redovnoj sjednici.
Razmatrana kao 36. od 37 tačaka dnevnog reda, informacija o najvažnijem
strateškom dokumentu za tržište rada u RS-u nije izazvala značajniji interes
poslanika ali ni javnosti. Sa glasovima 49 narodnih poslanika (niko nije glasao ”protiv”, 17 ih je bilo ”uzdržano”) usvojen je zaključak
kojim poslanici u NSRS daju saglasnost na pomenutu informaciju i prihvataju
stavove kojima se, između ostalog, kaže:
„Analizirajući sveukupnu ekonomsku situaciju u
Republici Srpskoj i njenom okruženju, od kojeg u mnogo čemu zavisi naša
ekonomija, te preduzete mjere i aktivnosti Vlade Republike Srpske i drugih
aktera na tržištu rada u cilju provođenja Stretegije zapošljavanja Republike
Srpske, može se konstatovati da i uprkos izuzetno snažnim uticajima globalne
ekonomske krize i recesionih kretanja „u Republici Srpskoj nije došlo do dramatičnog pogoršanja situacije u
oblasti zapošljavanja“!?. Informacijom se
dalje zaključuje da: „imajući
u vidu uslove pod kojima je realizovana Strategija zapošljavanja i činjenicu da
se radi o informaciji za period kraći od dvije godine (juni 2011. – decembar
2012. godina), smatramo
da nema potrebe vršiti revidiranje pojedinih strateških ciljeva, već nastaviti
sa njihovom realizacijom i u narednom periodu, kroz provođenje
akcionih planova zapošljavanja i drugih aktivnosti na tržištu rada“!?.
„Zbog svega što
je prethodno navedeno smatramo da je skretanje pažnje sa unutrašnjih slabosti i
traženje izgovora isključivo u eksternim uticajima i globalnoj ekonomskoj krizi
apsolutno neprihvatljivo, pogotovo imajući na umu da značajnijih uspjeha u
rješavanju problema nezaposlenosti nije bilo ni u vrijeme mnogo povoljnijih
ekonomskih okolnosti kada je realna stopa rasta BDP-a u RS bila veća od 6%
godišnje (primjera radi period od 2006.-2008. godine)“, dodaje Marko Martić, izvršni direktor Centar za
istraživanja i studije – GEA.
Martić poručuje da je ovakav odnos najvažnijih donosioca odluka na tržištu
rada potrebno što prije promijeniti i u tom smislu nephodno je:
·
Informaciju o realizaciji Strategije zapošljavanja u RS
upotpuniti konkretnim podacima o stepenu
ostvarenja definisanih strateških ciljeva a na osnovu ranije utvrđenih
indikatora uspjeha i to predstaviti u formi izvještaja a ne informacije. Izvještaj
o dosadašnjoj realizaciji Strategije zapošljavanja u RS učiniti dostupnim
javnosti kako bi se pokrenuo širi proces konsultacija i stručna rasprava o
budućim pravcima djelovanja;
·
Iako je za potrebe izrade strateškog dokumenta i definisanja strateških
ciljeva tokom 2010. godine izvršena detaljna i dubinska analiza tržišta rada,
koje je već tada bilo snažno pogođeno efektima recesije, u ovom trenutku je potpuno izvjesno da skoro
nijedan od željenih ciljeva neće biti ostvaren. Da li je to zbog toga što su predloženi ciljevi postavljeni suviše ambiciozno ili zbog toga što su u
međuvremenu poduzete mjere bile neadekvatne, treba pažljivo istražiti. U svakom
slučaju Strategiju zapošljavanja je potrebno revidirati jer u suprotnom svrha
njenog postojanja i sam sadržaj dokumenta postaju bezvrijedni;
·
Informaciju o realizaciji Strategije zapošljavanja u RS, ovaj
put u formi izvještaja, ponovo staviti
na dnevni red zasjednja NSRS kako bi narodni poslanici imali jasniju i
potpuniju sliku o kretanjima na tržištu rada, te na bazi toga donijeli odluku o
budućim koracima na realizaciji Strategije zapošljavanja.
