Golićeva je navela da su se Ministarstvu u posljednje vrijeme zbog tog problema obraćali građani i pojedinačno i putem Udruženja porodica poginulih i nestalih boraca, kao i građani iz ove kategorije.
"Ljudi strahuju da do isteka zakonskog roka za podnošenje zahtjeva, do 31. decembra ove godine, neće moći ostvariti prava i pogodnosti koje im Zakon omogućava", dodala je Golićeva.
Ona je podsjetila da je Zakonom određena fiksna naknada koja se obavezno plaća za legalizaciju, odnosno u postupku legalizacije nema rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta, pa tako za objekte do 100 metara kvadratnih fiksna naknada iznosi 100 KM, za objekte od 100 do 200 kvadrata do 500 KM, dok je za objekte od 200 do 300 kvadratnih metara naknada 1.000 KM, a stambeno-poslovni objekti od 300 do 400 kvadrata mogu se legalizovati uz naknadu 2.000 KM.
"Pri tom, porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi prve i druge kategorije ne plaćaju ovu fiksnu naknadu. Svi bespravno sagrađeni objekti površine veće od 400 metara kvadratnih, koji su građeni u komercijalne svrhe nemaju nikakve stimulacije, za njih se plaća redovna cijena prilikom legalizacije, u skladu sa odlukama lokalnih zajednica koje i jesu nadležne za sprovođenje postupka legalizacije", pojasnila je Golićeva.
Ona je naglasila da se ne smije dopustiti da zbog nesnalaženja, nestručnosti i proizvoljnog tumačenja zakona službenika u pojedinim lokalnim zajednicama i pojedinim područnim jedinicama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose građani trpe.
"S obzirom na učestale žalbe građana, Ministarstvo je bilo primorano da i pored svih dosadašnjih kontakata i brojnih uputstava, svim načelnicima i gradonačelnicima u Republici Srpskoj i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove uputi još jednu Instrukciju za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, u kojoj smo ukazali na propuste i nedopustivo ponašanje službenika i, pored toga što je Zakon potpuno jasan i jednostavan za primjenu, dali smo dodatna uputstva kako da se problemi prevaziđu", istakla je Golićeva.
Ona je pojasnila da su se građani obraćali sa žalbom da organi nadležni za legalizaciju u lokalnim zajednicama odbijaju da prime njihov zahtjev i da insistiraju da se može predati samo kompletan zahtjev, sa priloženim svim dokazima potrebnim za legalizaciju.
"To je u suprotnosti i sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku i sa važećim principima, načinom i postupkom legalizacije. Nadležni organ dužan je da primi zahtjev i kada on ne sadrži priloge, jer se obim i sadržaj priloga utvrđuju i pribavljaju tokom samog postupka legalizacije, nakon utvrđivanja činjenica na samoj lokaciji, što je obaveza službenika koji vodi postupak", tvrdi Golićeva.
Ona je ponovila da građani do 31. decembra ove godine u jedinicu lokalne samouprave, odnosno nadležni organ za legalizaciju, mogu podnijeti samo zahtjev i tim dokumentom izvršavaju svoju zakonsku obavezu, dobijaju priliku da legalizuju svoje objekat, a u daljem postupku će se pribavljati zakonom propisani dokazi i u rokovima koji su, takođe, određeni zakonom.
"Građani, vlasnici bespravno sagrađenih objekata, obraćaju nam se i zbog toga što su u pojedinim opštinama odbijali da pokrenu postupak legalizacije zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu na kojem je takav objekat izgrađen. To je nedopustivo i proizvoljno tumačenje zakonskih odredbi, jer je jasno propisano da se, ukoliko nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu, objekat legalizuje u prostoru, odnosno privremeno se zadržava, a građanin u odvojenom postupku kod Republičke geodetske uprave rješava pitanje svojine na zemljištu", dodala je Golićeva.
Ona je pojasnila da je u postupku legalizacije dovoljno da vlasnik objekta dostavi dokaz da je pokrenut postupak za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i da se objekat legalizje u prostoru, a kada se riješe imovinsko pravni odnosi u korist vlasnika objekta, konstatuje se da je takav privremeno legalizovan objekat – legalizovan trajno.
Izvor: Srna
