Na adresu Predsjedništva BiH stiže sve veći broj zahtjeva da se ugovori ne potpišu “jer niko nema pravo odricati se dijela teritorije Bosne i Hercegovine, konkretno mjesta Sutorina, izlaza na otvoreno more koje je po papirima dio BiH”. O tome će odlučivati novi sastav Predsjedništva BiH, a konačnu odluku donijeće Parlament BiH.
Aktualno Predsjedništvo BiH saopštilo je prošle sedmice da je pokrenulo postupak za pregovore radi zaključivanja ugovora s Crnom Gorom o državnoj granici u dužini od 268 kilometara. Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH, objasnio je da će se postupak morati voditi ispočetka “iako je granična linija s Crnom Gorom utvrđena”.
Prije tri dana Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore službeno je saopštilo da je razgraničenje i utvrđivanje granice između dvije države počelo 2008., da je završeno u maju ove godine i očekuje se potpisivanje ugovora. Navedeno je da je Vlada Crne Gore u junu ove godine usvojila izvještaj i prihvatila prijedlog ugovora, a Savjet ministara BiH je to isto uradilo 10. septembra ove godine i prijedlog ugovora uputilo Predsjedništvu BiH.
Međutim, moguće je da se sve okrene i da granica između BiH i Crne Gore zbog Sutorine završi na međunarodnoj arbitraži.
Takav rasplet predviđa i Komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH za vanjske poslove. Njen predsjedavajući Zvonko Jurišić izjavio je ove sedmice da BiH ne treba sama sebe zakidati i da Sutorina mora pripasti našoj državi pa će “vjerovatno u konačnici biti međunarodna arbitraža što bi bilo i najpoštenije”.
Ne treba zaboraviti da su još prije osam godina članovi tadašnjeg Predsjedništva BiH najavljivali međunarodnu arbitražu zbog Sutorine.
Zbog predstojeće promjene zakonodavne i izvršne vlasti prema rezultatima izbora održanih prošle nedjelje, niko od još aktuelnih državnih zvaničnika ne želi o ovome govoriti.
BiH je u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenca ušla s dva izlaza na more – Neumom kod Kleka i Sutorinom kod Herceg Novog. To je potvrđeno na Berlinskom kongresu 1878. godine. I prema avnojevskim granicama Sutorina pripada BiH. Radi se o teritoriju veličine 9000 hektara i sedam kilometara morske obale.
O granicama BiH postoje pismeni dokazi u Beču i Dubrovniku, do njih je lako doći i začuđuje da državni zvaničnici na ovaj ili onaj način preko toga prelaze. Treba dodati da je 24. februara 1945. godine avnojevskom odlukom BiH uspostavljena u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu.
Međutim, Sutorina je 1948. godine predana Crnoj Gori usmenim dogovorom tadašnjih najviših bh. i crnogorskih dužnosnika Đure Pucara Starog i Blaže Jovanovića. O tome ne postoje nikakvi pismeni tragovi, ali su se nakon toga pojavile nove karte Crne Gore sa Sutorinom.
"Po meni bi predaja Sutorine Crnoj Gori bila čin veleizdaje Bosne i Hercegovine. Znaju i Crnogorci da to mjesto i taj izlaz na otvoreno more po svim relevantnim istorijskim i drugim dokumentima pripada BiH i neće je dobrovoljno prepustiti pa je zbog toga nužna međunarodna arbitraža. To znači da s potpisom na ugovor o državnoj granici treba sačekati", poručio je prije nekoliko dana doktor pravnih nauka Suad Kurtčehajić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.
Crnogorski publicist Jovan Markuš, bivši gradonačelnik Cetinja, još davno je rekao: – Promijenjena je avnojevska granica između BiH i Crne Gore. Za to postoje materijalni dokazi, ko ne vjeruje, neka provjeri i vidjeće u Igalu, preko puta benzinske stanice, granični kamen koji je bio međaš između BiH i Crne Gore.
izvor: ekapija.ba
