I dok su u Inspektoratu RS zadovoljni urađenim, navodeći da se broj otkrivenih slučajeva povećava, u Savezu sindikata RS ocjenjuju da statistika pokazuje da je situacija katastrofalna i da se inspektori moraju odlučnije uhvatiti u koštac sa ovim problemom, koji značajno smanjuje priliv novca u kasu RS i javnih fondova.
Izbjegavanjem da prijave radnike poslodavci ne plaćaju doprinose na njihove plate, zbog čega bez novca ostaju fondovi PIO, zdravstvenog osiguranja i dječije zaštite, Zavod za zapošljavanje, ali i budžet RS u koji se sliva porez na platu. Time su ugrožena i prava radnika, koji ostaju bez radnog staža i zdravstvene zaštite.
U Inspektoratu RS ističu da je republička inspekcija rada u 2011. godini kontrolisala 2.447 ugovora o radu i prijave na obavezne vidove osiguranja. Istakli su da su inspektori pronašli 562 radnika koji nisu imali zaključen ugovor o radu sa poslodavcem niti su bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
Broj lani otkrivenih neprijavljenih radnika bio je 833. Rast tog broja je rezultat većeg broja kontrola u toj oblasti, ukupno 2.707, ali i konstantnih akcija tokom cijele godine na suzbijanju rada na crno – istakli su u Inspektoratu.
Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić kaže da se inspektori moraju jače suprotstaviti radu na crno.
Katastrofalan je podatak da je od 80.000 ljudi koji rade neprijavljeni, lani otkriveno samo 800. To je nedopustivo loše, zbog čega se hitno moraju uvesti oštrije kontrole – istakla je Mišićeva.
Dodala je da rezultati rada inspektora pokazuju da treba nešto mijenjati u njihovom radu.
Rad na crno je poprimio razmjere epidemije koja je štetna za radnike, budžet RS, a posebno javne fondove. Procjena je da se od 80.000 radnika koji rade na crno godišnje za doprinose izgubi oko 26 miliona maraka. Kada bi 20.000 radnika uveli u legalan odnos, mjesečno bi bilo inkasirano oko šest miliona maraka, čime bi se dobro pokrpili deficiti u fondovima – naglasila je Mišićeva.
U Inspektoratu odbacuju optužbe na račun rada inspektora, navodeći da preduzimaju sve potrebne mjere u borbi protiv rada na crno i da svakodnevno otkrivaju neprijavljene radnike.
Prema njihovim podacima, angažovanje radnika na crno najčešće je prisutno u manjim preduzećima.
Radi se najčešće o ugostiteljstvu i turizmu, trgovini, eksploataciji i preradi drveta i uslužnim djelatnostima – istakli su u Inspektoratu RS i dodali da su u kontrolama uočili da u posljednje vrijeme poslodavci odjavljuju obavljanje djelatnosti kod nadležnih organa, poslije čega nastavljaju sa radom na crno.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da je rad na crno procvjetao zbog toga što je od 1. januara 2011. godine ukupna stopa doprinosa povećana sa 50 na 62 odsto.
Rast broja radnika na crno je sasvim logičan jer kada god se povećaju nameti poslodavcima, rezultat je manji broj zaposlenih u redovnom radnom odnosu – istakao je Pavlović i dodao da se zbog toga mora razmišljati o rasterećenju privrede.
Kazne
Poslodavci koji krše zakon neprijavljivanjem radnika suočeni su sa kaznama propisanim Zakonom o radu.
Zakonom o radu propisana je kazna u iznosu od 2.000 do 15.000 maraka ukoliko poslodavac primi radnika, a da prethodno nije zaključio s njim ugovor o radu i nije ga prijavio na obavezne vidove osiguranja – istakli su u Inspektoratu RS.
(Glas Srpske/Frontal)
