izvor: Frontal
Riječ je o igračkama koje se nalaze na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih
dobara Republike Hrvatske, a od 2009. godine na popisu UNESCO-a Reprezentativne
liste nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Izrađuju se već generacijama a najvećim dijelom na području Hrvatskog zagorja. Na
padinama su bjelogorične šume hrasta
kitnjaka, graba, hrasta bjeloduba i lipe, pitomoga kestena, crne johe, hrasta
lužnjaka, javora,od čega se igračke proizvode.
Drvene dječje igračke prepoznatljivi su tradicijski proizvodi Hrvatskoga
zagorja s dugom istorijom. Upravo se na ovim prostorima u 19. vijeku razvilo
umijeće izrade igračaka koje se zadržalo sve do današnjih dana. Od vrlo
jednostavnih igračaka svirala, asortiman se proširivao pa su poznavaoci umijeća
izrade igračaka u pojedinim periodima izrađivali oko sto i dvadeset vrsta
različitih igračaka. Najčešće, umijeće izrade igračaka prenosilo se u
porodicama iz generacije u generaciju što se djelomično zadržalo do danas. I
danas kao i u prošlosti igračke izrađuju muškarci, a oslikavaju ih žene (i
djeca) cvjetnim ili geometrijskim motivima. Nikada ne mogu biti dvije u
potpunosti identične jer je svaka ručni rad. Kao materijal koristi se meko drvo
iz neposredne okoline, vrba, lipa, bukva i javor, koje rukotvorci nakon sušenja
tešu, a zatim uz pomoć drvenih ili kartonskih šablona posebnim alatom režu i
oblikuju. Pri oslikavanju se služe ekološkim bojama, a kao podlogu najčešće
koriste crvenu, žutu ili plavu boju.
Danas se izrađuje pedesetak modela igračaka poput svirala (frulice,
tamburice), klepetaljki (ptice ili leptiri na kotačićima koji se guraju pomoću
štapa), igračaka u obliku životinja, različiti modeli prijevoznih sredstava kao
što su automobili, kamioni, vlakovi, avioni, dječji namještaj za lutke i drugo.
Kao i u prošlosti i danas igračke se prodaju na sajmovima, u dječjim vrtićima
gdje svojim bojama i oblicima oduševljavaju najmlađe.
