Lolićeva je, nakon sastanka u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite u vezi sa sprečavanjem pojave ebole u Srpskoj, rekla novinarima da Srpska nije zahvaćena ovim virusom i da se ne graniči sa zahvaćenim zemljama, te da su preduzete sve preventivne mjere, urađene preporuke i pripremljen set dokumenata i planova.
Ona je navela da je današnji sastanak redovan i da je održan s ciljem dogovora i obezbjeđivanja materijala, kao što su uputstva za putnike i zdravstvene ustanove, koji su dostupni i na veb sajtu Ministarstva.
Lolićeva je istakla da se mjere prevencije u ovoj fazi prvenstveno odnose na one koji putuju u zemlje u kojima je proglašena epidemija ebole ili koji putuju iz tih zemalja, pojasnivši da se preporučuje izbjegavanje direktnog kontakta sa bilo kakvim izlučevinama, tjelesnim tečnostima ljudi ili životinja koje su bolesne.
"Uvijek se vraćamo na pranje ruku koje smanjuje mogućnost prenosa bilo kakve infekcije, a preporučuje se pranje posteljine i drugo", kaže Lolićeva.
Ona je naglasila da se virus ne prenosi vazduhom, te da su posebno izloženi zdravstveni radnici, ističući da se u Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom nalazi jedna osoba, koja je zdrava, a koja je doputovala iz Nigerije.
Lolićeva je napomenula da će svaka osoba koja je došla sa ugroženih prostora biti pod zdravstvenim nadzorom 21 dan, koliko traje najduža inkubacija, te navela da su od Ministarstva inostranih poslova BiH zatraženi podaci koliko ljudi iz BiH trenutno boravi u zemljama u kojima je proglašena epidemija, ali da nisu dobijeni ti podaci.
Ona je rekla da je sistem nadzora dolazaka osoba sa pogođenih područja dosta efikasan, te da postoji saradnja sa kolegama u Federaciji BiH i u regionu.
Lolićeva je naglasila da ni u Republici Srpskoj, niti u regionu, nema laboratorije koja može testirati na virus ebole, te da u Evropi postoje dva – u Francuskoj i Njemačkoj.
Specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić-Vukmir ponovila je da je Srpska preduzela sve mjere koje se zahtijevaju od zemalja članica Svjetske zdravstvene organizacije, ali i svih zemalja u svijetu u smislu sprečavanja pojave i širenja ebole.
"Rizik od pojave ebole u kompletnoj Evropi je izuzetno nizak, samim tim je izuzetno nizak i kod nas, tako da naše mjere koje smo preduzeli su ustvari mjere koje nas i zakonski obavezuju, stručno i prema međunarodnoj zdravstvemoj regulativi", rekla je Vukmirova.
Načelnik Klinike za infektivne bolesti Univerzitetske bolnice – Kliničkog centra Banjaluka Antonija Verhaz pojasnila je da je ebola teška, karantinska bolest, ponovivši da rizik da ova bolest dođe u Evropu veoma nizak.
"Klinika za infektivne bolesti se bavi liječenjem potencijalnih pacijenata, ukoliko do toga dođe. Nadam se i takve su procjene da do toga neće doći, a ukoliko dođe pacijent iz tih krajeva koji je obolio od ebole zaduženi smo za njegovo liječenje, smještaj, karantin, dijagnostiku i terapiju", rekla je Verhazova.
Ona je istakla da osoblje ove klinike posjeduje znanje kada je riječ o karantinskim bolestima i da je danas razgovarano o eventualnim zadacima.
Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave Civilne zaštite Veseljko Elez rekao je da je na sastanku razgovarano o eventualnim rizicima sa kojima se Srpska može suočiti.
On je istakao posebnu ulogu Vlade Srpske, odnosno Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske koji su "odradili izuzetno značajan posao za vrijeme poplava".
"Oni i danas nastavljaju u tom kontinuitetu. Bitno je da procijenimo sve rizike koji mogu dovesti do posljedica unutar Srpske, da se donesu adekvatni planovi i da se postupa prema već definisanim pravilima", napomenuo je Elez.
Današnjem sastanku prisustvovali su predstavnici Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetske bolnice – Klinički centar Banjaluka, Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske, Aerodroma Republike Srpske, Republičke uprave za inspekcijske poslove, Republičke uprave Civilne zaštite, te predstavnici pojedinih zdravstvenih ustanova.
izvor: Srna
