U izvještaju se navodi da Ustavi Bosne i Hercegovine (BiH) i svaki od dva entiteta u zemlji, Federacija BiH i Republika Srpska, osiguravaju slobodu vjerske misli i prakse, zabranjuju vjersku diskriminaciju i dozvoljavaju registrovane vjerske organizacije da slobodno rade. Međutim, pojedinci koji ne pripadaju jednoj od tri glave vjerske/etničke grupe prijavili su da nisu u mogućnosti da dobijaju vladine pozicije ili mjesta u parlamentu.
Od 209 napada na vjerske službenike i mjesta koja su registrovana od strane Međureligijskog vijeća od 2010. godine, policija je identifikovala počinioce u 73 napada, a sudovi su procesuirali 23 slučaja. U godišnjem izveštaju objavljenom u maju o zaštiti svetih mjesta, Međureligijsko vijeće je registrovalo 11 napada od 1. novembra 2016. do 31. decembra 2017. godine: sedam napada na imovinu pripadnika islamske zajednice, tri napada na groblja Srpske pravoslavne crkve, a jedan protiv imovine Katoličke crkve.
Međureligijsko vijeće je ponovilo da neuspjeh vlasti u mnogim slučajevima odražava neznanje o zločinima iz mržnje i želju da se odbaci kritika vjerske netrpeljivosti. Bilo je nekoliko slučajeva vandalizma vjerskih objekata, uključujući džamiju u Kiseljaku (u decembru 2017.), crkvu SPC u Visokom i katoličku crkvu u Zenici.
Zvaničnici američke ambasade sastali su se sa vladinim zvaničnicima kako bi naglasili potrebu promovisanja poštovanja vjerske raznolikosti i primjene jednakog tretmana u skladu sa zakonom, uključujući i vjerske manjine. Na redovnim sastancima sa vjerskim grupama, zvaničnici ambasade su nastavili da podstiču ove grupe da poboljšaju međureligijski dijalog kako bi doprinijeli razvoju mirnog i stabilnog društva.
U decembru je zamjenik državnog sekretara sastao se s liderima četiri glavne vjerske zajednice u BiH kako bi razgovarali o vjerskim slobodama i međureligijskom dijalogu. Zvaničnici ambasade su nastavili da prisustvuju značajnim događajima u različitim vjerskim zajednicama, uključujući događaje u spomen na Eid al-Fitr, katolički Božić i pravoslavni Božić, kako bi podržali vjersku toleranciju i dijalog.
Američka vlada procjenjuje da je ukupan broj stanovnika u BiH 3,9 miliona (procjena iz jula 2018. godine). Prema posljednjem popisu stanovništva, sprovedenom 2013. godine, sunitski muslimani čine otprilike 51 posto stanovništva; Srpski pravoslavni hrišćani 31 posto; Rimokatolici 15 posto; i drugi, uključujući protestante i Jevreje, 3 posto.
Postoji jaka korelacija između etničke pripadnosti i religije, piše u izvještaju: Srbi se povezuju prvenstveno sa SPC, a Hrvati sa Rimokatoličkom crkvom. Bošnjaci su uglavnom muslimani. Jevrejska zajednica procjenjuje da ima 1.000 članova, a većina živi u Sarajevu. Većina srpskih pravoslavaca živi u Republici Srpskoj, a većina muslimana i katolika u Federaciji. Protestantska i većina drugih malih vjerskih zajednica imaju najveće članstvo u Sarajevu i Banjaluci.
Frontal
