"Tim
ljudima treba dati ono što su zaslužili i što su zaradili. Dva puta je veća
plata mom kolegi na samo 16-17 km udaljenom od mene u državnoj bolnici u Sarajevu a radimo isti
posao, samo što ja radim u lošijim uslovima sa starim rendgen aparatom, imam
jedno četiri puta veće očitano zračenje nego što imaju oni dole, a oni zato
imaju četiri puta manje očitano zračenje i duplo veću platu. Isto je i sa penzionerima. Ne pomoći, nego dati ono što su zaradili", kazala je Karadžić-Jovičević.
Ona je naglasila da pomenute društvene kategorije ne smiju biti socijalne kategorije te da budžet nije pomoć.
"Isto vam je i sa boračkim
kategorijama. Ko će sada zaposliti nekoga ko ima 50 i koju godina, ko je
najbolje godine ostavio u ratu jer nije on to birao. On je mogao da bira da
ostane s narodom i da se manekeniše po Knez Mihajlovoj i da glumi borca. A to je
populacija koja nestaje, oni umiru, razboljevaju se. Kategorija djece poginulih
boraca se smanjuje, ta djeca rastu i odlaze. Dajte bar ono što je ostalo da im
se da, ono što ih sljeduje. Nemojte da govorite o pomoći. Nije budžet pomoć i to
ne bi smjele biti socijalne kategorije, ni ljekari, ni borci, ni penzioneri, ni
djeca poginulih boraca. To su
naši ljudi, to su kategorije koje nestaju, kategorije koje odumiru a tome smo
svi zajedno na izvjestan način doprinijeli", zaključila je potpredsjednica NSRS Sonja Karadžić-Jovičević.
Frontal/D.S.
