izvor: Cin.ba
Parlamentarna skupština BiH je izmijenila Zakon o slobodi pristupa
informacijama, pa će od sada njegovo sprovođenje kontrolisati Upravni
inspektorat Ministarstva pravde BiH. Inspektori su dužni u roku od osam
dana provjeriti svaku prijavu građana o nepoštovanju zakona.
Iako su i do sada postupali po sličnim prijavama, inspektori nisu
mogli nikoga kazniti, niti pokrenuti prekršajni postupak. Sada imaju
nadležnost da na licu mjesta napišu kaznu do 1.000 KM za odgovorno lice
ili instituciju koja nije odgovorila na zahtjev u roku od 15 dana. Ako
slučaj dođe do suda, kazna može biti i do 15.000 KM.
Glavni upravni inspektor Emir Mehmedović kaže da će, uz ostale
obaveze, četvero inspektora teško stići odgovoriti na sve prijave: „Nama
treba makar još dvoje ljudi da bi mi to mogli sve uraditi.“
Upravni inspektorat će provjeravati samo prijave koje se odnose na
šutnju administracije, odnosno situaciju kada institucija ne odgovara na
zahtjev i kada probija rok za njegovo slanje.
Inspektorat nema nadležnost da ulazi u sadržaj odgovora. Prema novim
izmjenama, to će raditi „drugostepena institucija“, što znači da će u
većini slučajeva građani svoje tužbe na odgovore slati tročlanom
Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara BiH. Predsjedavajući Hamdo Tinjak
kaže da se ovim neće ništa bitno izmijeniti u njihovom radu, niti će se
povećati obim posla, jer je Vijeće i do sada odlučivalo o istim
pitanjima.
Izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH su napisali
predstavnici nevladinog sektora, a predložili poslanici Azra
Hadžiahmetović, Nermina Zaimović-Uzunović i Lazar Prodanović. Sredinom
prošle godine propao je prvi pokušaj promjene zakona koji je pokrenula
Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH. Nakon burne reakcije javnosti
koja je smatrala da bi predložene izmjene omogućile sakrivanje važnih
javnih informacija, Agencija se povukla, a proces izmjena zakona je bio
obustavljen.
