No postoji jedan aspekt ove pojave odbijanja sunčevih
zraka, pa tako i infracrvenog dijela spektra, na nešto o čemu manje
razmišljamo – kako boja vašeg automobila utiče na efekat urbanih
toplinskih ostrva (urban heat islands).

Ovaj
fenomen je dosta proučavan – pa znamo da sadnja drveća, pa čak i
travnate površine smanjuju stvaranje ovih vrelih gradskih područja. I
automobili i njihov utjecaj na klimu je dosta proučavan, prije svega
zbog emisija stakleničkih plinova, ali i doprinosa zagrijavanju naročito
u urbanim sredinama usljed sagorijevanja – rad motora zagrijava
automobil i on emituje toplotu.

No
jedna stvar je zanemarena u prijašnjim istraživanjima – da li, kao na
Santoriniju, boja karoserije automobila može imati utjecaja na stvaranje
toplinskih ostrva?

Istraživanje objavljeno u časopisu City and Environment Interactions  pod naslovom „The underestimated impact of parked cars in urban warming”
analiziralo je kako vozila – pogotovo parkirana – doprinose stvaranju
urbanih toplinskih ostrva, osobito kroz njihove materijale i boju. Dok
većinu studija o UHI-u čine istraživanja o površinskom zračenju ulica i
zgrada, u ovoj je studiji detaljno razmotren utjecaj samih vozila –
konstrukcije, boje i položaja vozila.

Metoda u ovoj studiji bila je vrlo jednostavna i direktna

Istraživači
su izabrali dva automobila identičnih karakteristika osim boje – jedan
crni, a drugi bijeli. Parkirali su ih u Lisabonu, usmjerene u istom
pravcu (jug–sjever), kako bi oba bila jednako izložena sunčevom zračenju
tokom čitavog dana. Nakon što su automobili stajali duže vrijeme na
suncu, istraživači su pomoću termometra mjerili temperaturu vazduha
neposredno oko vozila.

Ovakav
eksperiment omogućio je da se u kontrolisanim uslovima procijeni razlika
u utjecaju boje karoserije na lokalno zagrijavanje zraka, odnosno da se
utvrdi koliko tamna boja (crna) u odnosu na svijetlu (bijelu) doprinosi
stvaranju urbanog toplinskog efekta.

Zaključak – crno je crno

Ključni
zaključak istraživanja bio je da su tamni (crni) automobili, izloženi
jakom ljetnom suncu i temperaturi zraka od 36 °C, povećali temperaturu
zraka u svojoj neposrednoj okolini za otprilike 3,8 °C Bijeli
automobili, s druge strane, nisu pokazali značajno podizanje lokalne
temperature.

Princip iza toga
leži u reflektivnosti boja: bijela boja odražava 75–85 % sunčevog
zračenja, dok crna reflektira samo 5–10 %, te stoga apsorbira znatno
više energije. Tanak sloj metala u sastavu karoserije (čelik ili
aluminij) brzo se zagrije i efikasno prenese toplinu u okolni vazduh.

Izvor: City and Environment Interactions

 

A šta je sa ostalim bojama?

Studija
je mjerila i automobile plave, sive i srebrene boje. Refleksija je bila
dobra kod srebrenih, pa zatim kod sivih i plavih automobila. Prema
studiji, u sredini gdje su se vršila istraživanja, najveći procenat
automobila je sive boje (24%), zatim crne (19.9%), pa bijele (17,4%).

Nisu posmatrali druge boje automobila.

Istraživači
ističu da hiljade takvih parkiranih vozila u urbanim sredinama
kontinuirano proizvode toplinu ili djeluju kao toplinski štit, dodatno
pojačavajući UHI. To sugerira da vozila nisu samo pasivni dijelovi
ulice, nego aktivni mikro-izvori topline. Dakle, boja automobila nije
nebitan estetski detalj već značajan faktor u oblikovanju urbanih
mikroklimatskih uslova, a svjetlije boje mogu djelovati kao pasivna
strategija hlađenja.

Možda će
uskoro postojati regulative za boje karoserije ili čak veće oporezivanje
crnih automobila, tako omiljenih među moćnicima i političarima ili
smanjenje njihove proizvodnje.

 
Foto: JOE KLAMAR/AFP

Izvor: naukagovori.ba