izvor: Srna/Frontal
"Prekid sudskih postupaka kada je riječ o naplati materijalne i
nematerijalne ratne štete jeste u interesu Republike Srpske i Federacije
BiH", rekao je Kovačević Srni.
Kada je riječ o naplati ratne štete, Kovačević je istakao da se u
tom slučaju ne može primjenjivati Zakon o obligacionim odnosima, već se
mora donijeti poseban zakon koji reguliše pojam ratne štete i način
njenog izmirenja.
"Postoji mogućnost da se donese zakon po ugledu na Hrvatsku, da se
svi sudski postupci prekinu i da se donose zakon na nivou BiH koji bi
regulisao pojam ratne štete, te način i vrijeme kada bi se moglo
izvršiti obeštećenje", pojašnjava Kovačević.
On navodi da je ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković o
ovoj temi već obavila razgovore sa ministrima pravde FBiH i BiH, te da
su oni iskazali volju da se donose ovakav zakon.
"Od velikog značaja bi bilo da se takav zakon donese na nivou BiH,
kako bi se prekinuli svi postupci gdje god se pojavljuje kao tužena
strana Republika Srpska ili Federacija BiH, koje imaju iste probleme, a u
nekim slučajevima se entiteti pojavljuju kao solidarni dužnici",
precizira Kovačević.
On napominje da su ustavni sudovi Republike Srpske i FBiH, te
Apelacioni sud Brčko distrikta, pokrenuli inicijativu posredstvom
ministarstava pravde da se donese zakon kojim će se regulisati to
pitanje, čime bi imali jedinstvenu sudsku praksu po ovom pitanju na
području cijele BiH.
Glavni pravobranilac Republike Srpske Slobodan Radulj rekao je Srni
da postoje identični stavovi pravobranilaštva Srpske i FBiH – da je
potrebno obustaviti sve sudske postupke o naplati ratne štete.
"Takvi postupci su nepravedni, jer nema jedinstvenog stava sudova
prema tom gorućem problemu, koji je proizašao kao ratna posljedica",
objašnjava Radulj.
On smatra da je jedino rješenje ovog problema da se ide na izmjene i
dopune Zakona o obligacionim odnosima, koji bi bio urađen na jedinstven
način u Srpskoj i FBiH. "S druge strane, od BiH treba tražiti da donese
poseban zakon o ratnoj šteti i načinu njenog izmirenja žrtvama rata",
ističe Radulj.
Pravobranilaštvo Srpske primilo je više od 4.000 tužbi iz FBiH
protiv Srpske, a najnoviji podatak je da je iz FBiH stiglo nekoliko
stotina tužbi građana Sarajeva protiv Srpske za svaki dan života
provedenog pod, kako se navodi, "opsadom", odnosno od aprila 1992. do
1996. godine.
Radulj navodi da, s druge strane, pred sudovima u FBiH postoji više
od 300 presuda po osnovu tužbi kojima Federacija i BiH treba da
građanima iz Srpske plate za nematerijalnu ratnu štetu i boravak u
logorima u Federaciji BiH.
Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić rekao
je Srni da je Savez podnio 536 tužbi protiv FBiH za logore u kojima su
mučeni i ubijani Srbi.
On je naveo da je 2009. godine Advokatska komora Republike Srpske
srpskim logorašima dodijelila 11 advokata koji su uzeli ove predmete u
rad.
Dukić je dodao da je Vlada Republike Srpske sa više od 150.000 KM
pomogla u radu advokatskog tima i raznih vještačenja radi podizanja
tužbi protiv FBiH.
On napominje da je Savez logoraša Srpske na sudovima u FBiH u
prvostepenom postupku dobio pozitivno rješenje za više od 50 odsto
tužbi, ali da se u drugostepenom postupku namjerno odugovlači sa
presudama, jer Federacija nastoji da se stvori krovni zakon o logorašima
na nivou BiH, što Savez logoraša Republike Srpske nikako ne prihvata.
"To bi predstavljalo prenos nadležnosti sa Republike Srpske na nivo
BiH, a pojedini predstavnici međunarodne zajednice bi to okarakterisali
kao pomirenje žrtava rata u BiH", zaključio je Dukić.
