Hladni 9. januar oslikao je odnose Banjaluke i Sarajeva. Svoj dan Republika Srpska obilježila je bez obzira na to što se Sarajevo tome protivilo.
Nastavilo se i staro neslaganje RS i Federacije o Kosovu i Metohiji.
Na pitanje Dojče velea hoće li BiH u jednom trenutku da prizna republiku Kosovo, bošnjački član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović je odgovorio "nadam se da".
Možda sa drugačijom nadom, ali podijeljenost unutar BiH došla je sa članovima njenog Predsjedništva u Beograd. Dok su hrvatski i srpski član tog tijela bili na liniji Beograda, bošnjački je bio drugog stava.
"Međunarodna politika i stavovi BiH će se odlučivati u Sarajevu", rekao je tada Izetbegović.
Stevan Gajić iz Instituta za evropsku politiku smatra da Izetbegović osjeća da mu "tlo pod nogama izmiče".
"Kraj rata u Siriji, promjena ponašanja Turske koja je bila kategorički protiv Asada, dok je sada saveznik Rusije, Bakir Izetbegović osjeća da mu tlo pod nogama izmiče, jer je Erdogan sada ruski saveznik i Rusija je tradicionalno, a i praktično bliska Srbiji, što je pokazala nedavna posjeta Moskvi", objašnjava Gajić.
Iako možda nije donijeo jednaku pravdu i pomirenje, Haški tribunal, poslije četvrt vijeka završio je rad. Između ostalog, za kraj, potvrdio je udruženi zločinački poduhvat s ciljem etničkog čišćenja djelova BiH, na čijem čelu je bio Franjo Tuđman.
"To je jedna sinergija koja je uticala na to da se Bakir Izetbegović dodatno konfrontira i sa Dodikom i sa Čovićem, a posredno i sa Beogradom i Zagrebom", rekao je Gajić.
Sa Makedonijom je odnose zaoštrila vijest da su makedonske službe špijunirale srpske diplomate.
Povučeno je osoblje iz ambasade, ubrzo vraćeno, razmjenjene oštre riječi da bi se završilo posjetom i poklonom makedonskog premijera Zorana Zaeva srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
Za položaj srpskog naroda u regionu mnogi će reći da je bila teška godina.
"Procesi koji se vode protiv srpskih lidera u Crnoj Gori i državljana Republike Srbije koji su uhapšeni u Crnoj Gori su politički procesi, kakve smo već viđali tokom istorije, i neće donijeti ništa dobro onima koji te političke procese sprovode", naveo je istoričar Aleksandar Raković.
U novu godinu države regiona ušle su sa neriješenim graničnim sporovima, čak i tamo gdje je sud presudio kao u slučaju Slovenije i Hrvatske.
Analitičari smatraju da je EU potcijenila teret graničnih sporova u regionu.
"Svaka država na postjugoslovenskom prostoru, osim Slovenije, može da predstavlja potencijalnu inicijalnu kapislu za nove nesporazume", ukazuje Raković.
Na provokacije ne odgovarati i voditi mudru politiku – vidi se kao recept za stabilnost.
"Ono što predstavlja vrlo jasnu politiku Srbije je politika nezavisnosti, ne bih rekao nesvrstavanja, već nezavisnosti u smislu održavanja dobrih odnosa sa svim silama. Opredjeljivati se u ovakvoj situaciji je biranje između zla i goreg", rekao je sociolog Vladimir Vuletić.
Među 12 važnih stvari u Novoj godini, za Federiku Mogerini Balkan je na trećem mjestu. Uz ocjenu da godina nije bila laka sljedeću vidi kao ključnu da evropski put za zemlje regiona učini nepovratnim.
Izvor: RTS
