ESG je, za mnoge organizacije, još uvijek više komunikacijski alat nego operativna stvarnost.
Kao što istraživanje otkriva, više od polovine firmi nema ni osnovnu ESG strategiju, dok čak 77,6% njih još nema zakonsku obavezu izvještavanja. U praksi, ESG se svodi na upotrebu poznate skraćenice u korporativnim izvještajima i promocijama, bez stvarnog, materijalnog ulaganja u procese, interne politike ili edukaciju zaposlenih. „Mnoge kompanije nemaju dovoljno znanja o ESG-u i njegovim koristima,“ ističe jedna od ekspertica koja je učestvovala u kvalitativnom dijelu istraživanja. “Ovaj nedostatak znanja ne sprečava upotrebu ESG-a u promotivnim materijalima, ali predstavlja ozbiljnu prepreku za njegovo uvođenje u svakodnevnu poslovnu praksu.”
ESG kao „korak unazad“?
Stručnjaci upozoravaju da trenutni pristup ESG-u u regionu može čak imati i kontraproduktivan efekat. Projekti poput Omnibus-a, koji bi trebali olakšati implementaciju održivih praksi, stručnjaci su ocijenili kao „korak unazad“. U tom kontekstu, ESG postaje još jedna korporativna parola, lišena stvarne težine.
Pojava „greenwashinga“, odnosno lažnog predstavljanja firmi kao održivih, sve češće se prepoznaje i u zemljama regiona. Marketing sektor koristi ESG kao sredstvo reputacijskog pozicioniranja, dok operativne službe nemaju kapacitete da odgovore na obećanja.
Zašto firme koriste akronim ESG, ali ne primjenjuju standard u praksi?
Rezultati istraživanja jasno pokazuju nekoliko ključnih razloga za ovaj paradoks:
· Nedostatak znanja i stručnosti: gotovo 41% anketiranih firmi ističe to kao glavni izazov.
· Nedostatak vremena i budžeta: za male i mikro firme, ESG je dodatno administrativno i finansijsko opterećenje.
· Nejasan regulatorni okvir: firmama nedostaju jasne smjernice koje bi ESG pretvorile iz opcije u standard.
Uprkos tome, poslovni sektor je svjestan reputacijskog značaja ESG-a, što objašnjava njegovu prisutnost u marketinškim porukama čak i kad izostaje stvarna primjena.
Od riječi do prakse: potrebna konkretna rješenja
Rješenje trenutne situacije u kojoj ESG ostaje „lijepa riječ“ krije se u uspostavljanju praktične i dostupne infrastrukture za poslovnu zajednicu regiona. Ključna prepreka nisu samo nedostatak znanja i resursa, već i činjenica da mnoge kompanije, posebno male i srednje, nemaju jasnu predstavu odakle uopšte da počnu.
Upravo zbog toga, istraživanje ističe važnost razvoja lokalizovanih digitalnih alata, jednostavnih i pristupačnih svima, uključujući i nestručne članove timova. Potrebne su aplikacije za samoprocjenu ESG znanja i statusa, mobilne i web platforme koje omogućavaju početnu orijentaciju, edukaciju i kontinuirano praćenje napretka. Takvi alati bi mogli biti transformacijski za mala i mikro preduzeća pretvarajući ESG iz složenog administrativnog zahtjeva u konkretan i izvediv poslovni proces.
Osim tehnologije, firmama je potrebna i regulatorna jasnoća, sistemska edukacija, te podrška kroz konkretne studije slučaja i regionalne „hubove“ znanja. ESG se ne može širiti organski kroz individualni entuzijazam – potrebno ga je spustiti sa nivoa globalnih trendova na teren mikro i malih firmi, koje čine okosnicu ekonomija regiona.
Ako se ne krene tim putem, ESG će u regionu ostati marketinška fasada, iza koje stvarne održive prakse neće postojati. A to, pokazuje ovo istraživanje, već prepoznaju i sami učesnici poslovne zajednice.
ESG nije pitanje reputacije, nego poslovne održivosti. Vrijeme da ta razlika postane vidljiva je upravo sada.
Pratite projekat putem interneta i društvenih mreža da budete u toku:
Instagram – https://www.instagram.com/esg.coach/
LinkedIn – https://www.linkedin.com/company/esg-coach/
Facebook – https://www.facebook.com/profile.php?id=61574549316304
Web – http://www.esgcoach.me
LEAD se realizuje zahvaljujući podršci EmBRACE projekta za unapređenje konkurentnosti mikro i malih preduzeća koji provodi HAMAG-BICRO, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Projekat je sufinansiran sredstvima Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027 Programa. Sadržaji u okviru LEAD projekta izrađeni su uz pomoć Evropske unije.
Svi sadržaji kreirani u okviru LEAD projekta su isključiva odgovornost konzorcijuma koji čine Alicorn (CG), PRO-MAP (HR) i PRIME Communications (BiH) i ni na koji način se ne može smatrati da odražavaju stavove Evropske unije.
Frontal

