izvor: RTS
Islamski vjernici počinju četvorodnevnu proslavu jednog od dva
svoja najveća praznika-hadžijski Kurban-bajram (Dan žrtve). Prvog dana
praznika obavlja se bajramska molitva, Bajram-namaz.
Svi
muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj
godini, a Kurban-bajram je dva mjeseca i 10 dana poslije Ramazanskog
bajrama.
Kurban-bajram se naziva i hadžijski zato što se toga
dana završava glavno godišnje hodočašće u Ćabi, odnosno u Meki, u
Saudijskoj Arabiji, najvećem islamskom svetilištu.
Hadž je jedna
od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ukoliko
mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život
svoje porodice.
Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje
zapovjesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred
Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog sveta.
Praznik se zove Kurban-bajram jer se tada prinosi žrtva – kurban
(ovca ili goveče), što znači približavanje Bogu. Prinošenje žrtve
značajan je dio hadža. Taj obred vrše svi oni koji za to imaju
mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) dijeli sirotinji, susjedima i
rodbini.
Biblijska i kuranska priča o žrtvi slične su, ali u
Bibliji đavo iskušava Avrama da li će da žrtvuje sina Isaka, a u Kuranu
iskušava Ibrahima da li će žrtvovati sina Ismaila. Predanje se završava
tako što Alah zamjenjuje Ismaila žrtvenom životinjom poslatom iz raja.
