Samo 50 odsto građana Bosne i Hercegovine plaća TV pretplatu, što je nedovoljno za njen opstanak. Novi modeli naplate još nisu ponuđeni, ali se i dalje nude podjele RTV servisa prema etničkoj pripadnosti. Dok jedni zagovaraju formiranje novih kanala, drugi pokušavaju sačuvati sistem ovakav kakav jeste i dovršiti započete reforme.
Iz godine u godinu bilježi se stalan pad naplate TV pretplate, što ukazuje da je ovaj način finansiranja RTV servisa neodrživ.
„Samo u prošloj godini BHRT je izgubio prihod na osnovu RTV takse, koje su prikupljali telekom operateri u visini 2,9 miliona gubitka u odnosu na prošlu godinu.Taj gubitak je osnovni prihod, mi nemamo načina da to nadoknadimo“, poručio je Muhamed Bakarević, generalni direktor BHRT-a.
Građani Bosne i Hercegovine mjesečno treba da izdvoje nešto niže od četiri evra za TV pretplatu, ali iznos RTV takse neće biti povećan, barem tako tvrdi predsjednik Savjeta Regulatorne agencije za komunikacije BiH Plamenko Ćustović.
„Naš stav je da RTV taksa ostane 7,5 KM, a da se svi napori usmjere ka povećanju procenta naplate RTV takse, kako bi stepen naplate dostigao 95 odsto. I tek tada bi se moglo razgovarati o povećanju RTV takse“, objašnjava Ćustović.
Do povećanja stepena naplate RTV takse teško da će doći, zbog činjenice da i sami političari pozivaju građane da ne plaćaju RTV taksu. Borjana Krišto, predstavnica Hrvatske demokratske zajednice BiH u Parlamentu BiH, stranke koja godinama zagovara formiranje kanala na hrvatskom jeziku, ponovo je pozvala građane da ne finansiraju javni servis.
„Želimo tu oblast urediti na način da i hrvatski narod, kao konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini zaslužuje medij, kao temeljno ljudsko pravo. I sve dok se ta oblast ne uredi na način da Hrvati imaju kanal na hrvatskom jeziku, hrvatski narod sigurno neće plaćati pretplatu“, rekla je Krišto za govornicom u Parlamentu BiH.
Ne zbog etničkih, već zbog političkih razloga i poslanik Srpske demokratske stranke u Parlamentu BiH Aleksandra Pandurević bojkotuje plaćanje pretplate.
„Mogu govoriti o RTRS-u kao servisu jedne partije i zbog toga smatram da mi ne trebamo da plaćamo pretplatu, te da Javni servisi treba da se finansiraju iz budžeta. Zašto bi građani plaćali partijsku televiziju“, pita Aleksandra Pandurević.
Javni servis, kojeg čine BHRT i entiteske televizije FTV i RTRS, ogledalo je bh. društva – podijeljenog prema etničkim,pa i političkim interesima.
„Cijeli problem je zapravo što imamo jednu političku grupaciju, koja zagovara etničke servise i drugu, koja želi ovu državu i želi da struktura javnog emitiranja bude definisana na entiteskom i državnom nivou. Očigledno je da postoje opstrukcije da se pokušava na ekonomski načini uruštiti sistem“, objasnio je Šemsudin Mehmedović, poslanik Stranke demokratske akcije i član parlamentarne Komisije za saobraćaj i komunikacije BiH.
Godinama se koči i završetak reforme RTV servisa. Još uvijek nije uspostavljena korporacija, kao zajedničko pravno tijelo tri emitera.
„Korporacija je prema Zakonu trebala biti formirana prije sedam godina. Do danas to nismo uradili. Ne smijemo praviti selekciju u onom šta valja uraditi, a šta ne valja. Otvoreno mogu reći da je proces digitalizacije u Bosni i Hercegovini kao sam projekat trebao donijeti značajna sredstva Javnom RTV sistemu. To smo im nudili, ali imali smo podršku jednog dijela sistema, a mogu reći da je postojao debalans kad je riječ o odnosu prema ovom pitanju, Uprave RTRS-a, jer vjerujem da su shvatili da je to integrišući projekat“, kaže ministar saobraćaja i komunikacija BiH u tehničkom mandatu Damir Hadžić.
Model naplate RTV takse u drugim zemljama je tehničko pitanje, ali u BiH to je isključivo politički problem. Ukoliko oni koji odlučuju, ne promjene model ponašanja, RTV servis će se zbog loše ekonomske situacije, uruštiti sam od sebe.
izvor: RSE
