Situacija u Avganistanu i ruska intervencija u Siriji – to su glavne teme sastanka ministara odbrane NATO u Briselu. Uoči sastanka, generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg već je uputio oštre riječi i kritikovao prodor ruskih vojnih aviona u vazdušni prostor Turske: On to „ne vidi kao nezgodu“, već kao ozbiljan napad.
Pritisak naročito dolazi od strane članice NATO – Turske: ruski ambasador u Ankari već je tri puta pozivan na razgovor, još početkom sedmice NATO izaslanici održali su krizni sastanak. Ocijenjeno je da Rusija mora da zaustavi takve ispade. Situacija u regionu krajnje je napeta: po prvi put nakon završetka Drugog svetskog rata, zapadni vojni avioni i njihovi saveznici, kao i avioni protivničke Alijanse sa Rusijom na čelu, aktivni su u istom vazdušnom prostoru.
Nakon što je u srijedu u Siriji pokrenuta i kopnena ofanziva, koju potpomažu ruske snage, frontovi su jasni: „Rusija se ne bori protiv ‘Islamske države’, već na meti ima opozicione grupe i civile“, negoduje Stoltenberg. Putin se u Siriji sada nameće kao vojno-politički akter na sceni, ocjenjuje njemačka strana.
„Impresivna ruska vojna akcija“
NATO od ruske strane zahtjeva da započne pregovore i potraži političko rješenje. Umesto toga, zapadna vojna alijansa je, kao što je ocijenio američki ambasador u NATO Daglas Lute, tokom nekoliko dana posmatrala „impresivnu rusku vojnu akciju“ u Siriji: najmodernija artiljerija, rakete zemlja-vazduh, borbeni avioni i helikopteri, ratni brodovi i oko 500 vojnika na terenu.
„Trenutno držanje Rusije nije od pomoći“, kaže američki ambasador. „Ono komplikuje vojnu, političku i humanitarnu situaciju u Siriji.“ Uz to, postoji veliki rizik da dođe incidenata sa zapadnom alijansom. Političari i vrh NATO razgovaraju sa Moskvom. Odatle su stigli i predlozi da bi vazdušne napade u Siriji trebalo dogovoriti, kako bi se izbjegli incidenti i konfrontacije.
U Siriji, u međuvremenu postoje dvije alijanse sa različitim interesima, ocjenjuje ambasador SAD: na jednoj strani su SAD, arapske države i članice NATO, a na drugoj Asadov reži, Iran, Hezbolah i Rusija. Putin vojno neće postići trajno rešenje.
Povlačenje iz Avganistana odgoditi?
Druga velika tema na sastanku ministara odbrane NATO jeste situacija u Avganistanu. Talibansko ponovno osvajanje Kunduza, NATO planove o Avganistanu povelo je u novom smjeru: dovedeni su u pitanje prvobitni planovi u povlačenju SAD i saveznika koji se nalaze na terenu.
Pojedini članovi alijanse, sada od američkog ministra odbrane Kartera zahtevaju da vojne snage duže ostavi u zemlji, kako bi se omogućio ostanak i drugih vojnika vojnog saveza. Iz Berlina ocjenjuju: Njemačka je spremna ponovo da produži misiju vojnika Bundesvera u Avganistanu, ukoliko u zemlji ostanu prisutni i Sever i Amerikanci. Sada se čeka na odluku Bele kuće. Pritom je riječ o produženju postojećeg mandata, a ne o povratku borbenim dejstvima.
Tračak nade u Ukrajini
Vojni savez razmatraće i situaciju u Ukrajini. Putin ne želi istovremeno da vodi dva vojna sukoba. Generalni sekretar NATO Stoltenberg zato zaključuje da je situacija u Ukrajini još uvek fragilna, ali „primirje se održava.“
Da li je oružje u Ukrajini zaista zaćutalo?
Stoltenberg kaže da se nada pozitivnom razvoju događaja da će se nastaviti sa povlačenjem teškog naoružanja. Najveći problem i dalje ostaje da međunarodni posmatrači OEBS-a i dalje nemaju pristup ratnom području na istoku Ukrajine. Stoga je veoma teško kontrolisati da li se zaraćene strane pridržavaju svega onog što je dogovoreni sporazumom u Minsku.
Preuređenje NATO još uvek je u toku – nova vojna orijentacija je reakcija na rusku aneksiju Krima i na rusku vojnu intervenciju u Ukrajini. Ministri NATO odbrane na sastanku bi trebalo od odluče u postavljanju dvije nove regionalne baze u istočnoj Evropi. Iz osam centara za planiranje i koordinaciju, koliko bi ih tada bili, ubuduće bi bile povećane snage za brze intervencije. I na sirijsku krizu NATO planira da reaguje na sličan način tražeći da se vojne snage stacioniraju na jugoistočnom obodu alijanse.
Izvor: DW
