Za odricanje od državljanstva, ili kako to građani obično zovu za "ispis iz BiH", plaća se administrativna taksa od nevjerovatnih 800 KM. Izuzetak su oni građani koji to traže da bi postali državljani neke od zemalja bivše Јugoslavije, jer je u tom slučaju taksa 200 KM.
U statistikama nadležnog Ministarstva civilnih poslova BiH nije jasno precizirano koliko je, od ukupno 73.478 građana, koji su se u posljednjih 20 godina odrekli državljanstva BiH, ispis tražilo po skupljoj, a koliko po jeftinijoj tarifi.
Može se pretpostaviti, da su, za izuzetkom Slovenije, rijetki oni koji su se odrekli državljanstva BiH radi sticanja nekog drugog eks Јu državljanstva, pogotovo što BiH sa Srbijom i Hrvatskom ima sporazum o dvojnom državljanstvu.
Ako se postupak vodi putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inostranstvu, dodatno se, uz osnovnu, plaća i konzularna taksa.
Kada se sabere, prema nezvaničnim procjenama, na osnovu toga što ju je više od 73.000 građana zauvijek napustilo i odreklo se njenog pasoša, BiH je zaradila oko 40 miliona maraka.
Priliku za zaradu u ovom poslu vidjeli su i posrednici, mahom advokati. Oni, međutim, ne žele da javno govore o tarifama po kojima građanima pomažu da dobiju "razvod".
Stručnjaci, međutim, ocjenjuju da je postupak za odricanje od državljanstva toliko jednostavan i unificiran da na njemu ne bi trebalo da zarađuju ni posrednici ni BiH.
Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, tvrdi da je taksa od 800 KM “samo još jedan u nizu primjera, koji svjedoče da država na svakom koraku traži šansu da, s leđa građana, nahrani svoju glomaznu adminstraciju“.
– Interesantno je da se mnogo jeftinije dobije državljanstvo neke druge države, na primjer Srbije, nego što se izgubi državljanstvo BiH. Paradoksalno je da za odricanje od državljanstva, što znači i gubljene određenih prava u vezi sa tim, treba platiti više nego za dobijanje prava koja se stiču državljanstvom druge države – kaže Lučka.
Petar Kunić, profesor upravnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu i bivši potpredsjednik Vlade Srpske, ocjenjuje da je trošak administracije u postupku odricanja od državljanstva minimalan i da taksa od 800 KM nije opravdana, ali da je posebno pitanje kude ide novac iz tih izvora.
– Pitanje je da li se novac naplaćen od građana koji se odriču državljanstva doprinosi da život građana koji ostaju u BiH bude bolji – kaže Kunić.
U Ministarstvu civilnih poslova navode da se građani najčešće odriču državljanstva da bi postali državljani Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske ili Češke.
Izvor: Blic
