Pomen na mjesnom groblju u Komlencu počeće u 11.00 časova.
Iz opštinske Boračke organizacije pozvali su stanovnike Kozarske Dubice da prisustvuju ovom pomenu i time doprinesu očuvanju uspomene na lik i djelo majora Tepića, kao i širenju istine o slobodarskoj tradiciji srpskog naroda, Kozare i Potkozarja.
Major Milan Tepić /1957-1991/ poginuo je 29. septembra 1991. godine.
Dok je trajala borba za kasarnu na Vojnoviću, major JNA Tepić, komandant skladišta borbenih sredstava "Barutana" u selu Bedenik, nedaleko od Bjelovara, radi sprečavanja predaje oružja i municije pripadnicima hrvatske paravojne formacije ZNG /zenge/, raznio je magacin sa 170 tona eksplozivnih sredstava.
Tom prilikom stradali su i on i devetnaestogodišnji vojnik Stojadin Mirković, koji, uprkos Tepićevoj naredbi, nije htio da se preda.
"Jednom ljudi daju riječ – ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško", napisao je u posljednjem pismu major Milan Tepić.
Zbog herojskog čina Milan Tepić je postuhmno odlikovan Ordenom narodnog heroja Jugoslavije i proglašen za narodnog heroja.
NJegovo ime danas nose ulice u gradovima širom Srbije i Republike Srpske, a u njegovu čast Vojska Republike Srpske ustanovila je poseban Orden za zasluge u ratu "Milan Tepić".
U Komlencu, kod Kozarske Dubice, Tepićevom rodnom mjestu, svake godine se obilježava dan njegove herojske pogibije, u okviru programa "Septembarski dani odbrane".
Vojnik Stojadin Mirković 1999. godine odlikovan je posthumno Ordenom za zasluge u oblasti odbrane i bezbjednosti prvog stepena.
NJegovi posmrtni ostaci su u julu 1995. godine sahranjeni u rodnom selu Donje Leskovce kod Valjeva, gdje mu je 2013. otkrivena i spomen-bista.
Prije nekoliko godina, grad Valjevo posthumno mu je dodijelio najveće priznanje "Septembarsku povelju", a i jedna ulica u tom gradu nosi njegovo ime.
Hrvatska strana potvrdila je gubitak 11 vojnika tokom eksplozije na Bedeniku, zbog čega su iz osvete strijeljali komandanta straže na tom objektu starijeg vodnika Ranka Stevanovića.
Za zločine nad pripadnicima JNA, u to vrijeme jedine legalne i regularne vojske u državi SFRJ, u čijem je sastavu tada formalnopravno bila i Hrvatska, gotovo niko nije osuđen.
Izvor: srna.rs
