Parastosu na
mjestu odakle je krenula prva "Nevesinjska puška" 9. jula 1875.
godine protiv Otomanskog carstva, prisustvovao je veliki broj zvanica, a potom
su na spomen-obilježje položeni vijenci.
Vijence su
položili izaslanik predsjednika Republike Srpske Ilija Tamindžija, delegacije
Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske, Skupštine Srbije, te predstavnici
udruženja proisteklih iz posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata, opštine
Nevesinje i potomci ustanika.
Načelnik opštine
Nevesinje Milenko Avdalović izjavio je da su ustanički hici ispaljeni na
današnji dan prije 142. godine u Krekovima kod Nevesinja promijenili kartu
Evrope, te da je i posljednji odbrambeno-otadžbinski rat bio inspirisan
"Nevesinjskom puškom".
"Hercegovci
su bez oružja i obuće, uz pomoć Srbije i Crne Gore, ušli u ustanak i izborili
se da Otomanska imperije ode poslije 500 godina. Nažalost, došao je drugi
okupator Austrougarska, koja je vladala narednih 30, 40 godina", rekao je
Avdalović novinarima.
On je istakao da
narod s ove strane Drine danas prvi put živi u slobodnoj srpskoj državi.
Pomoćnik ministra
za rad i boračko-invaldisku zaštitu Republike Srpske Duško Milunović naglasio
da su Nevesinjci uvijek znali kako se brani sloboda i da su 1875. godine ustali
protiv velike Otomanske imperije.
"Taj ustanak
se odavde kao plamen proširio na sve srpske zemlje i nakon kojeg su Srbija i
Crna Gora dobile nezavisnost. Takođe, i protiv velikog Austrougarskog carstva
1882. godne podignut je ustanak s ciljem da se spriječi regrutovanje srpskog
stanovništva u redove Habzburške monarhije", podsjetio je Milunović.
Prema njegovim
riječima, ovdje je pukla prva puška u okupiranoj Hitlerovoj Evropi, puno prije
nego što je zvanično podignut ustanak u bivšoj Jugoslaviji.
Milunović je
istakao da se iz Nevesinja šalje poruka o tome da se mlade generacije kreću
putem koji su trasirali njihovi preci.
Poslanik u
Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica rekao je da ovaj događaj
pokazuje koju su žrtvu dali Srbi iz Hercegovine tražeći ono što im pripada, a
što danas treba da brane svi zajedno.
"Danas imamo
razloga da budemo ponosni na ljude koji su ovdje digli ustanak i imali ideal da
žive u slobodi", rekao je Govedarica.
On je naglasio da
je srpski narod vjekovima tragao za svojom slobodom, te da se sa ovog mjesta
šalje poruka jedinstva i sloge.
Poslanik u
Skupštini Srbije Miodrag Linta rekao je da je Hercegovački ustanak ostao trajni
uzor i inspiracija mnogim generacijama koje su se borile za slobodu srpskog
naroda.
"Srpski
narod nevesinjskog kraja je kroz tri `Nevesinjske puške` i poslednji
otadžbinski rat pokazao kako se bori za čast, dostojanstvo i slobodu srpskog
naroda", ocijenio je Linta.
On je naglasio da
je posljednjom "Nevesinjskom puškom" srpski narod zapadno od Drine
dočekao da stvori svoju državu.
"Republika
Srpska i Srbija imaju veliku obavezu da se bore za nacionalna i ljudska prava
našeg naroda koji je protjeran sa vjekovnih ognjišta u Hrvatskoj i Federaciji
BiH. Mi moramo činiti sve da se taj narod vrati i da mu se vrate imovina i
prava", poručio je Linta.
Nataša Gligorić,
praunuka ustanika Pere Tunguza, rekla je da je u rukama njenog pradjeda pukla
prva nevesinjska puška 1875. godine kada je sa četom ustanika presreo turski
karavan i kada su dobili prvu bitku.
"Njihovo
rodoljublje bila je ljubav prema svome, a nikako mržnja prema drugima. Srbi na
ovim prostorima nisu bili osvajači već su čuvali svoj dom, porodicu, vjeru i
borili se protiv okupatora", napomenula je Gligorićeva.
Prva
"Nevesinjska puška" izbila je 9. jula 1875. godine protiv otomanske
vlasti, i ubrzo se proširila na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore, što
je dovelo do izbijanja srpsko-turskog rata i nastanka takozvane Velike istočne
krize. Rezultat ovog rata bilo je priznanje nezavisnosti Srbije i Crne Gore, te
austrougarska okupacija BiH na Berlinskom kongresu 1878. godine.
Druga
"Nevesinjska puška", poznatija kao "Uloški ustanak", izbila
je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku
stanicu u Ulogu, zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju
vojske mladića iz BiH.
"Nevesinjska
antifašistička puška" predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941.
godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.
Izvor: SRNA
