Nataša
Crnković iz Centra za životnu sredinu kaže da je prostorni
plan Nacionalnog parka Sutjeska već dva puta povučen sa dnevnog reda Narodne
skupštine RS i jasno je da je sporan upravo zbog planiranih hidroelektrana.
„Naučnici,
predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa,
organizacije civilnog društva i lokalno stanovništvo su pokušali uticati na
tekst dokumenta slanjem komentara i učestvovanjem na javnim raspravama. Međutim,
njihovo mišljenje do sada nije ozbiljno uzeto u obzir“, navodi Crnković.
Nakon
što je Okružni sud u Banja Luci presudio u korist Centra za životnu sredinu, te
poništio Rješenje o odobravanju Studije uticaja na životnu sredinu, resorno
ministarstvo je imalo rok od 30 dana da izda novo Rješenje, no odlučili su
obustaviti postupak.
Glavni
razlozi presude suda stoje u nepoštovanju procedura vezanih za izradu studija
uticaja, ponajviše zato što je postupak vođen bez važećeg Prostornog plana NP
Sutjeska, koji između ostalog treba da definiše zonaciju. Zakon o nacionalnim
parkovima omogućava izgradnju malih hidroelektrana u drugoj i trećoj zoni
Nacionalnog parka, ukoliko su od strane Vlade proglašene javnim interesom. Borci
za očuvanje ovog prostora obrazlažu da kanjoni opravdano trebaju da uživaju najviši
nivo zaštite.
„Tražimo
od resornog ministarstva kao nosioca izrade Prostornog plana da uvaži
prijedloge koje su dostavile stručne institucije i pojedinci, kako bismo u
konačnici dobili kvalitetan planski dokument i okončali dugogodišnju borbu za očuvanje
Nacionalnog parka Sutjeska“, dodala je Crnković.
Kanjoni
i klisure rijeka Sutjeska i Hrčavka zaslužuju da budu u prvoj i drugoj zoni
zaštite. Pored prašume Perućica, oni predstavljaju biološki najvrijednije
dijelove Nacionalnog parka Sutjeska i staništa su mnogobrojnim endemičnim i
reliktnim vrstama od međunarodnog značaja.
izvor: Frontal
