Protiv ovog prijedolga glasalo je 55 poslanika, za je bilo 42, dok ih je petero bilo suzdržano.
Inicijativu su podnijeli pokret Samoopredjeljenje, Savez za budućnost Kosova i Inicijativa za budućnost Kosova, a koji smatraju da su pripadnici srpskih bezbjednosnih snaga počinili genocid nad Albancima u pokrajini tokom posljednjeg rata.
Direktor Ureda za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je kako bi usvajanje rezolucije o genocidu u kosovskoj skupštini onemogućilo normalan dijalog Beograda i Prištine i dovelo u pitanje sve što je dosad postignuto briselskim sporazumom.
"Otežavanje razgovora o normalizaciji"
Đurić je u petak rekao kako je siguran da srpski predstavnici u kosovskoj skupštini neće podržati takav prijedlog i istaknuo da odluka vlade ne bi smjela biti donesena bez konsultacija sa Srbima na Kosovu.
"To bi vrlo otežalo razgovore o normalizaciji i morali bismo ozbiljno da razmatramo što i kako dalje nakon tog poteza, koji bi bio neprijateljski prema našoj zemlji i narodu", rekao je Đurić.
Inicijativu je u petak Predsjedništvu kosovske skupštine predložila voditeljica grupe Alijanse za budućnost Kosova (AAK) Donika Kadaj Bujupi, a taj prijedlog su podržale ostale parlamentarne grupe.
AAK je jedna od najjačih opozicionih partija u kosovskom parlamentu.
Početkom februara, zamjenik ministra vanjskih poslova Kosova Petrit Selimi najavio je da će pitanje genocida i ratne štete koju je Srbija nanijela Kosovu biti otvoreno u dogledno vrijeme.
On je tada kazao da "ogromna dokumentacija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) dokazuje izvan svake sumnje da je srpska država jedina odgovorna za milijarde evra štete nanesene civilnoj imovini i za gubitke ljudskih života".
Izvor: Al Jazeera
