Virus koji je prvi put identifikovan u kineskom gradu Vuhanu u decembru prošle godine proširio se svijetom i primorao vlade država na ograničavanje slobode kretanja, govora, javnog okupljanja i drugih građanskih prava.
Političke slobode
"Autoritarni režimi, ne neočekivano, koriste krizu da bi utišali kritičare i ojačali svoj politički stisak", poručilo je više od 500 potpisnika u otvorenom pismu koje je nastalo u organizaciji stokholmskog Instituta za demokratiju i pomoć na izborima (IDEA). Pismo je potpisalo više od šezdeset bivših čelnika država.
"Čak i neke demokratski izabrane vlade bore se protiv pandemije gomilanjem izvanrednih ovlasti koje ograničavaju ljudska prava i jačaju državni nadzor bez pravnih ograničenja ili parlamentarne kontrole."
Američki Međunarodni centar za neprofitno pravo tvrdi kako je više od 80 država uvelo izvanredne mjere, od policijskog sata, kazni za one koji krše pravila, do pojačanog nadzora, cenzure i širenja izvršnih ovlasti.
Posljedica toga je pogoršanje demokratskih normi, što ima implikacije za političku slobodu, ali i sposobnosti vlada da se nose s krizom i budućim zdravstvenim izvanrednim situacijama, rekao je glavni tajnik IDEA-e.
Kao države koje su uvele autoritarne mjere ili su potkopale sistem provjera i ravnoteža navodi Filipine, Mađarsku, El Salvador i Tursku.
Medijske slobode
"Postoje legitimni razlozi za izvanredne ovlasti. No uvijek je problematično kada ih vlada koristi za napad na nezavisne medije i druga temeljna prava", istakao je Kevin Casas- Zamora, bivši predsjednik i ministar Kostarike.
"Želimo usmjeriti pozornost na nestanak demokratije uslijed ove krize. To nije zaštita demokratije zbog nje same; demokratija je inherentna vrijednost u nošenju s ovom pandemijom i pripremama za iduću."
IDEA piše kako je korona virus već odgodio ili otkazao najmanje 66 izbora širom svijeta. Gotovo 50 država uvelo je neki oblik ograničenja medijskih sloboda, od kojih su 21 demokratije.
Potpisnici pisma, među kojima su političari poput bivših predsjednika Brazila i Argentine Fernanda Henriquea Cardosa i Mauricija Macrija, bivšeg poljskog predsjednika i nobelovca Lecha Walese te nobelovke Shirin Ebadi, najviše su zabrinuti da građani počinju prihvaćati sve autoritarnije ponašanje svojih vlasti.
Izvor: N1
