Naime, članom 125. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini propisano je da vozila pod pratnjom (prema definiciji iz Zakona to su motorna vozila opremljena uređajima za davanje posebnih zvučnih i svjetlosnih znakova, a u praksi vozila koja prevoze funkcionere različitih nivoa vlasti u BiH) imaju pravo prvenstva prolaza nad svim drugim vozilima, uključujući i vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila.
Zakonom je eksplicitno propisano da vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju pravo prvenstva u odnosu na sva druga vozila osim u odnosu na vozila pod pratnjom.
“S obzirom na to da vozila hitne pomoći i vatrogasna vozila, kada daju svjetlosne i zvučne znakove, djeluju s ciljem spasavanja života, vozila pod pratnjom, koja djeluju s ciljem prevoza funkcionera s različitih nivoa vlasti u BiH, ne bi trebala imati pravo prvenstva prolaza nad takvim vozilima. Predloženim izmjenama i dopunama ovog zakona ispravlja se ovo nelogično i po živote i zdravlje građana BiH opasno rješenje”, naveo je Arnaut u obrazloženju.
On navodi da je primarna svrha člana 125. zakona da doprinese sigurnosti osoba koje se posebno štite, a ne da im omogući prvenstvo prolaza i izuzetak od drugih odredbi zakona u svim situacijama.
“Stoga, neselektivno korištenje tih privilegija izaziva opravdan revolt među građanima, kao i konsterniranost diplomatskih predstavnika uređenih zemalja (bivši ambasador Japana). Kada se tome doda nadasve nelogična i po živote i zdravlje opasna odredba da te privilegirane osobe imaju i pravo prvenstva prolaza nad vozilima hitne pomoći i vatrogasnim vozilima kada ova djeluju s ciljem spasavanja života, takve reakcije su posebno opravdane. BiH stoga treba pravilno postaviti prioritete na ovom polju te pravo prvenstva prolaza dati vozilima hitne pomoći i vatrogasnim vozilima u odnosu na vozila pod pratnjom”, ističe Arnaut.
U julu 2014. godine bivši japanski ambasador u BiH Hideo Jamazaki očitao je lekciju bh. političarima poručivši im da su korumpirana i bezobzirna kasta koja vodi računa samo o vlastitim interesima. Jamazaki se tada pitao ko su ti funkcioneri BiH kojima se dodjeljuje policijska pratnja i koliko se novčanih sredstava izdvaja iz budžeta za te namjene.
“Da li i danas, gotovo 20 godina nakon završetka sukoba u Bosni i Hercegovini, doista postoje objektivni razlozi za sprovođenje ovakvih bezbjednosnih mjera? Postoje li bolji načini trošenja novca poreskih obveznika u Bosni i Hercegovini?”, pitao je japanski ambasador bh. političare i građane.
Pravo na zaštitu policijskih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH imaju članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Savjeta ministara BiH i devet ministara, trojica članova kolegijuma, odnosno predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, glavni tužilac Tužilaštva BiH, predsjednik Suda BiH, VIP ličnosti koje se neposredno štite po odluci Savjeta ministara BiH i VIP ličnosti koje se neposredno štite po odluci direktora Direkcije. Takođe, Direkcija za koordinaciju pruža fizičku i tehničku zaštitu stranim zvaničnicima za vrijeme posjete BiH.
Tako policijsku pratnju i pravo na korištenje vozila pod pratnjom ima ukupno 31 zvaničnik na državnom i entitetskom nivou. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH osigurava fizičku pratnju za svakog od tri člana Predsjedništva BiH koji najčešće imaju po šest radnika obezbjeđenja u svojoj pratnji. Inače, minimalan broj policijskih službenika koji moraju biti uz članove Predsjedništva BiH je tri, ali se najčešće u skladu s procjenom bezbjednosti trojici šefova države delegira veći broj policijskih službenika.
Deset policijskih službenika čuva predsjedavajućeg i devet članova Savjeta ministara BiH koji imaju jednu osobu delegiranu da se brine o njihovoj bezbjednosti.
Takođe, članovi Predsjedništva BiH kojima je istekao mandat, u skladu sa važećim propisima, na zahtjev Predsjedništva BiH imaju pravo na zaštitu i poslije isteka mandata u trajanju od najduže godinu dana od dana prestanka mandata.
Na entitetskom nivou, Federalna uprava policije štiti devet osoba i to predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, premijera i zamjenike premijera Vlade Federacije BiH, predsjedavajućeg Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, te federalnog ministra unutrašnjih poslova. U poređenju s Federacijom BiH, entitet Republika Srpska mnogo je racionalniji u potrošnji tako da Ministarstvo unutrašnjih poslova RS štiti samo tri osobe: predsjednika, premijera i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.
Izvor: Klix
