Posljednji takav slučaj je podnošenje zakona o korištenju i upravljanju imovinom, koji su predložili Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u parlamentu BiH, i Zaim Backović, poslanik BPS-a.
Ako bi njihov zakon bio usvojen, to bi značilo da bi imovina i resursi u entitetima, poput rudnog i vodnog bogatstva, šuma i drugih resursa prešli u upravljanje na državnom nivou. Obrazlažući svoj prijedlog, Mehmedović je rekao da je on u skladu sa Dejtonskim sporazumom jer, kako tvrdi, BiH predstavlja kontinuitet predratne BiH, pa samim tim, po njegovom shvatanju, i ta imovina pripada državi. Osim toga, on se poziva i na Sporazum o sukcesiji iz 2001. godine po kojem, kako ističe, sva svojina BiH na dan 31. decembar 1991. godine pripada državnom nivou.
Potpuno očekivano, taj prijedlog je dočekan "na nož" od strane poslanika iz RS, koji su najavili da će primijeniti entitetsko glasanje, kojim će blokirati bilo kakvu šansu da takav zakon bude usvojen. Oni smatraju da je Dejtonski sporazum jasne nadležnosti dao entitetima, te da Sporazum o sukcesiji ne može prejudicirati status imovine koja je definisana u međunarodnom sporazumu u Dejtonu koji je jasno precizirao nadležnosti i svojine.
Kasno popodne u Predstavničkom domu parlamenta BiH održana je rasprava o ovom prijedlogu, za koji Momčilo Novaković iz NDP-a smatra da je primjer kako se može usložniti nešto u BiH i podići tenzije. Milica Marković (SNSD) rekla je da prijedlog nije prihvatljiv za RS jer nije ustavno osnovan i da nije trebalo da mu da podršku ni Ustavno-pravna komisija. Nikola Špirić iz iste stranke misli da prijedlog udaljava od rješenja, te da unutar institucija BiH treba raditi i predložiti rješenje. Denis Bećirović (SDP), s druge strane, smatra da se prijedlog u potpunosti temelji na Ustavu BiH, Dejtonskom sporazumu i odluci Ustavnog suda BiH.
"Vrlo je važno da se u prijedlogu pominje kontinuitet vlasništva, što je u skladu sa međunarodnim pravom. Jedino kontinuitet ima BiH", rekao je Bećirović.
Predlagač Zaim Backović rekao je da bez donošenja ovog zakona ne može biti donesen ni zakon o restituciji, te da je donošenje ova dva zakona veoma važno za dalji put BiH ka EU i euroatlantskim integracijama.
Nikola Lovrinović (HDZ) predložio je zaključak u kojem se od Vijeća ministara traži da nastavi sa izradom zakona o korištenju i upravljanju državnom imovinom i da ga u roku od 30 dana uputi u parlamentarnu proceduru.
Prethodno, Borjana Krišto, predsjedavajući Predstavničkog doma, izjavila je da ne treba ulaziti u usvajanje takvih zakona, ukazujući na raspravu o izmjenama Krivičnog zakona BiH, koja je, kako je istakla, pokazala sve podjele i razmimoilaženja u BiH.
I Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose, i Tanja Topić, politička analitičarka, smatraju da ovakve teme služe za zadržavanje postojećeg stanja i nepostizanje napretka. Šolaja smatra da iza ovakvih pokušaja stoje nastojanja da se prizove jači intervencionizam međunarodne zajednice i "dokazivanje" da Dejton ne funkcioniše i da bi ga trebalo mijenjati.
"A ono što se u praksi dešava jeste da svaki ovakav pokušaj umanjuje međusobno povjerenje i vodi nas dalje od rješenja i stabilnosti", rekao je.
Topićeva smatra da se ovakvim stalnim držanjem tenzija održava postojeće stanje koje je u interesu određenim grupama.
"Istovremeno uz očigledan pad ekonomskih pokazatelja i životnog standarda takve teme skreću pažnju s činjenice da političke elite nemaju odgovor ni strategiju", smatra ona.
Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" nisu glasali o ovom prijedlogu.
Izvor: Nezavisne
