Dok iz resornog ministarstva tvrde da ovaj projekat pokazuje veoma dobre rezultate, neki su mišljenja da je spomenutu cifru trebalo uložiti u druge svrhe, poput sanacije škola, jer neke od njih prokišnjavaju, dok ima i onih za koje bi se pomislilo da će ih, kako kažu, "strušiti vjetar".
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, ističe da je poznata činjenica da neke škole nemaju ni mokri čvor.
"Dok malo odete po nekim selima, strepite da će se, ako vjetar malo jači dune, sve srušiti. Onda imate slučajeve da djeca ne smiju piti vodu. To su činjenice i ljudi rade u takvim uslovima. Nije isto raditi u toploj, zagrijanoj, finoj učionici, ili negdje gdje morate ložiti vatru, gdje se vrati dim u učionicu kada se vjetar okrene ili pritisak promijeni", ističe Gnjatić.
On kaže da u 21. vijeku treba imati elektronski dnevnik, ali i da treba poredati prioritete, u smislu da li je bitnije urediti školski objekat ili pratiti savremene trendove.
"Mojim kolegama treba omogućiti nesmetan rad i dobre uslove. Samim time sam vam rekao šta su prioriteti", izdvaja Gnjatić.
Sličnog je stava i Velimir Sakan, član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje Narodne skupštine RS, koji smatra da su postojale druge, prioritetnije stavke gdje je trebalo uložiti novac koji je dosad izdvojen za elektronski dnevnik.
"Ne možemo praviti korake ispred, a iza sebe ostavljamo probleme koje imaju djeca i u osnovnom i u srednjem obrazovanju. Imamo škole koje prokišnjavaju, koje nemaju sala za fizičko vaspitanje, a da ne pričamo o sanitarijama", kaže Sakan.
Osnovna škola "Sveti Vasilije Ostroški" Trebinje ima elektronski dnevnik, a Dragan Mrdić, direktor te vaspitno-obrazovne ustanove, kaže da istovremeno imaju problema sa dotrajalom stolarijom na školskoj zgradi.
"Prozori nam nisu promijenjeni 35 godina i u lošem su stanju", kaže Mrdić, te dodaje da je elektronski dnevnik, ipak, opravdao očekivanja, te da su roditelji zadovoljni.
Inače, još nije poznato kada će elektronskim dnevnikom biti "pokrivena" preostala, velika većina vaspitno-obrazovnih ustanova, a dosad je utrošeno tačno 1.483.825 maraka.
"Dugoročni plan Ministarstva podrazumijeva uvođenje elektronskog dnevnika u sve škole u RS", uvjerava Zdravko Marjanović, vršilac dužnosti pomoćnika ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Po njegovim riječima, roditelji su na ovaj način u mogućnosti da svakodnevno prate rad djece u školi, u skladu sa interesovanjem i mogućnostima pristupa internetu.
"Prevashodna namjena elektronskog dnevnika i jeste ostvarenje neposrednog i svakodnevnog kontakta sa roditeljima i smatramo da je to veoma važna stavka u vaspitnom-obrazovnom procesu koji škola obavlja", ističe Marjanović.
Pri tom dodaje da na ovaj način poboljšavaju komunikaciju nastavnika, učenika i roditelja, što, kako ističe, ne znači da roditelji treba manje da dolaze u školu.
"Zahvaljujući ovoj tehničkoj mogućnosti, roditelji će moći blagovremeno da saznaju za eventualni problem koji ima njihovo dijete u školi i da preduzmu adekvatne mjere. Namjera nam je da elektronski dnevnik doprinese kvalitetnijoj nastavi", naglašava Marjanović.
