Radojičić je nakon današnjeg sastanka sa rukovodstvom Kliničkog centra rekao da je razgovarano o svim segmentima funkcionisanja ove zdravstvene ustanove, te da je upoznat o planovima novog rukovodstva, koje je ocijenio optimističnim.
On je naveo da je prije šest godina iz Republike Srpske u ustanove zdravstvenog tipa van Srpske upućivano oko 12 odsto pacijenata, dok se danas u Srpskoj u specijalističkim i uskospecijalističkim granama koje pokriva Klinički centar u Banjaluci liječi više od 95 odsto pacijenata, a manje od četiri odsto njih se mora upućivati van Republike.
"Tome je u značajnoj mjeri doprinijelo razvijanje specijalnosti, dijagnostičkih i terapijskih metoda u Kliničkom centru Banjaluka, koji je referentna i glavna ustanova u zdravstvenom sistemu Srpske“, ocijenio je Radojičić.
On je novinarima rekao da je sa rukovodstvom Kliničkog centra razgovarao i o sistemu finansiranja, koje je, kako je naveo, u zdravstvenom osiguranju i sistemu zdravstvene zaštite u Srpskoj uvijek veliko pitanje.
"Mi smo od 2006. do 2013. godine promjenama zakonskih i podzakonskih akata u Republici Srpskoj u sistem zdravstvene zaštite obuhvatili novih 180.000 ljudi. Jedan od razloga zbog kojih je bilo velikog povećanja troškova zdravstvene zaštite je što smo obuhvatili novih 180.000 ljudi koji ranije nisu bili u sistemu zdravstene zaštite“, rekao je Radojičić.
On je podsjetio da je 2006. godine u sistemu zdravstvene zaštite Srpske bilo 800.000 ljudi, dok ih je danas oko milion, te dodao da su potpunom zdravstvenom zaštitom obuhvaćena djeca do 15 godina, stariji od 65 godina, bez obzira da li su penzioneri ili ne, trudnice, kao i pojedina oboljenja, kao onkološka, progresivna oboljenja mišića, te dijabetes.
Radojičić je rekao da rukovodstvo Kliničkog centra Banjaluka ima planove i načine na koji će obezbijediti normalno svakodnevno funkcionisanje te ustanove i da, u saradnji sa Fondom zdravstvenog osiguranja, nastoji da obezbijedi punu zaštitu za sve pacijente koji se liječe u toj zdravstvenoj ustanovi.
On je naveo da je 2006. godine godišnji priliv Fonda zdravstvenog osiguranja iznosio oko 220 miliona KM, dok je u prošloj godini bio nešto više od 500 miliona KM, a da su značajno rasli i rashodi.
"Način prevazilaženja problema koji se tiču dugoročnog finansiranja, dugoročnog zaduživanja, je posao i problem koji se mora rješavati na relaciji Vlada, Fond i Klinički centar", dodao je Radojičić.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Kliničkog centra Banjaluka Duško Račić rekao je da je Radojičića informisao o aktivnostima koje su preduzete s ciljem stabilizacije poslovanja ove zdravstvene ustanove.
"Od predsjednika Narodne skupštine čuli smo da podržava projekat `ozdravljenja` Kliničkog centra i da će sve što je u nadležnosti republičkog parlamenta biti realizovano s ciljem pomoći ovom centru“, rekao je Račić.
On je istakao da su najveća vrijednost Kliničkog centra zaposleni, kojima je potrebno omogućiti tehničke i materijalne uslove za rad, što je zadatak rukovodstva ovog centra.
Prema njegovim riječima, od 198 ljudi koji su bili pod ugovorom na određeno vrijeme, dvije trećine je medicinskih radnika, a trećina je nemedicinskih.
"Zauzeli smo stav da nemedicinskim radnicima nećemo produžavati ugovore. Od 120 medicinskih radnika, procjena je da trenutno za normalno funkcionisanje Centra postoji potreba za produžavanje ugovora za 75 medicinskih radnika", rekao je Račić.
On nije mogao da precizira koliko dugo će trajati sistematizacija u okviru Kliničkog centra, naglasivši da će nakon sistematizacije, biti dodatnog zapošljavanja medicinskog kadra, dok će nemedicinski kadar biti značajno redukovan.
"Klinički centar nije stao, on obavlja svoju osnovnu funkciju, a to je liječenje. Svakodnevno se suočavamo sa brojnim izazovima koje rješavamo na dnevnoj bazi i za te osnovne probleme Centra imamo punu podršku od Fonda zdravstvenog osiguranja i u finansijskom smislu", naglasio je Račić.
On je rekao da je u prethodnih pet godina 68 ljekara napustilo Klinički centar po različitim osnovama.
