Savčić tvrdi da ovaj datum ni u budućnosti neće obilježavati ni polovina BiH, a da mu veći dio zemlje ne pridaje značaj.
“Ne mogu da shvatim bilo koga ko govori o budućnosti, toleranciji i pomirenju, a insistira na obilježavanju takvih datuma koji nas dijele. Ne mogu da shvatim da se ne možemo dogovoriti koji je to dan koji nas spaja”, rekao je Savčić.
Prema njegovim riječima, po tome na kojem dijelu teritorije se ovaj datum obilježava, vidi se i koliko je BiH suverena država.
U BiH je 1. marta 1992. godine održan referendum o nezavisnosti BiH na kojem je 62,7 odsto muslimanskih i hrvatskih birača glasalo za njenu nezavisnost i izlazak iz tadašnje SFRJ.
Tog dana 1992. godine ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, u centru Sarajeva, ubijen je i srpski svat Nikola Gardović, te spaljena srpska zastava, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH.
U Federaciji BiH se taj datum obilježava kao “dan nezavisnosti”, dok Srbi u BiH ovaj datum doživljavaju kao dan kada je donesena nelegitimna odluka muslimanskog i hrvatskog naroda protiv srpskih interesa,
Neprihvatljiv kao praznik
Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić smatra da je za srpski narod i Republiku Srpsku neprihvatljivo da se 1. mart proslavlja kao dan nezavisnosti BiH.
“Nikada nećemo smatrati 1. mart praznikom za Srbe, već danom gaženja ljudskih prava”, rekla je Rajilićeva Srni.
Prema njenim riječima, neprimjereno obilježavanje dana takozvane nezavisnosti BiH u Federaciji BiH /FBiH/, svake godine predstavlja “nož u srce” srpskom narodu.
Rajilićeva postavlja pitanje – kako je moguće uopšte govoriti o prazniku ako ga ne prizna jedan narod i jedan entitet?
“Taj datum podsjeća Srbe na početak rata, početak progona sa kućnog praga, sa radnih mjesta, odvođenje u logore, zatvore, sabirne centre za Srbe”, istakla je ona.
Rajilićeva je naglasila da 1. mart podsjeća na prvo preglasavanje na referendumu, a zatim na formiranje paravojnih jedinica i njihove “noćne akcije ” koje su bile atak na srpske živote i imovinu.
