Šehić je naglasio da Izborni zakon, pored redovnih, prepoznaje samo tri različita tipa izbora, i to privremene, odgođene i ponovljene.
Prema njegovim riječima, izbori se mogu odgoditi na biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici samo u slučaju neke nepogode, poput poplava ili slično.
U tom slučaju CIK donosi odluku kojom se izbori mogu održati sedam dana nakon redovnih, a najkasnije 30 dana od održanih redovnih izbora – rekao je Šehić za Nezavisne novine.
On je dodao da je problematično, ne samo to što su izbori pomjereni na 15. novembar, što je više od mjesec dana u odnosu na redovni termin, već i to što redovni izbori ne bi ni bili održani, na osnovu kojih bi se mogli raspisati odgođeni izbori.
Konačnu odluku donijeće sud, ali prema mom mišljenju, oni su uradili nešto što zakon apsolutno ne dozvoljava. Ništa od toga što je urađeno, nije u skladu sa zakonom – istakao je Šehić.
On je pojasnio da je to samo dio problema jer Izborni zakon propisuje da se u izbornoj godini mora obezbijediti finansiranje, te da to znači da budžet, iako još nije usvojen, mora imati i u privremenoj formi sredstva za održavanje izbora.
Osim toga, problematično je i to što je CIK, naglasio je Šehić, raspisao javne nabavke za izborne materijale na dan na koji je odgodio izbore, a da to nije uradio 7. maja.
Kad je trebalo da raspišu izbore, rekli su da nema novca za javne nabavke, jer nije usvojen budžet, a sad kažu da mogu javne nabavke iako nije usvojen budžet. To je vrlo čudno – rekao je Šehić, upitavši kako tada nije moglo, a sad može.
Izvor: srna.rs
