Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je tokom 2015. djelovao u više od 200 slučajeva koje su prijavili građani, a više od 800 građana je kontaktiralo besplatnu telefonsku liniju za prijavu korupcije 0800 55555 i tako dobilo pravni savjet.
Ubjedljivo najveći broj prijavljenih slučajeva, kao i prethodnih godina, odnosi se na sektor državne uprave, a građani uglavnom prijavljuju koruptivne prakse zapošljavanja na šta odlazi više od pola ukupnih prijava. Prijave građana odnosile su se i na nepravilnosti u radu institucija i u drugim oblastima, kao što su: postupanje institucija pravosuđa, obrazovanje, zdravstvo, poslovanje banaka, imovinsko – pravni odnosi, javne nabavke i sl.
TI BiH je tokom 2015. godine dobio čak 24 spora protiv institucija, koje je tužio nadležnim sudovima zbog kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, a samo u 2015. je podnio 10 novih tužbi. Cilj je da se stvaranjem afirmativne sudske prakse stvori ambijent u kojem javne institucije odmah ustupaju informacije od javnog značaja. TI BiH je podnio čak tri tužbe protiv Agencije za bankarstvo RS zbog nedostavljanja informacija u slučajevima Bobar banke i Banke Srpske, a u pripremi je i četvrta tužba zbog nepostupanja po Zakonu o slobodi pristupa informacijama u slučaju tražene dokumentacije u vezi sa Pavlović bankom.
TI BiH je zajedno sa ovim rezultatima Centra za pružanje pravne pomoći predstavio i rezultate istraživanja percepcije građana o korupciji u BiH.
• Rezultati su pokazali da građani kao jedan od glavnih problema u BiH društvu vide upravo korupciju, uz nezaposlenost, koja se najviše ističe, a što pokazuje i činjenica da se građani TI BiH najviše i obraćaju zbog korupcije u procesu zapošljavanja.
• Građani kao institucije/sektore najpodložnije korupciji vide političke stranke, zatim policiju i zdravstvo.
• Na isti način smatraju da su profesije koje najviše dolaze u dodir sa davanjem mita doktori, političari i policajci. Kao institucije koje bi trebale imati vodeću ulogu u borbi protiv korupcije ističu se pravosuđe, a zatim izvršna vlast, koju slijede policija, parlamenti i Agencija za prevenciju korupcije. Zanimljivo je da veći broj građana kao ključne u borbi protiv korupcije vide civilno društvo i TI BiH kao organizaciju, nego što vide ulogu lokalne uprave ili pojedinih agencija za provođenje zakona.
• Četvrtina građana je navela da su bili u prilici da im neko traži mito, a ohrabruje podatak da je 51% građana istaklo da bi prijavilo službenike u situaciji da im traže mito. U isto vrijeme, građani vide i svoju odgovornost u nedostatku borbe protiv korupcije – kao glavne prepreke ističu strah 58% i pasivnost građana, pa tek onda nepostojanje političke volje i neadekvatan zakonski okvir za borbu protiv korupcije
