"Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon koji bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca", napisao je Šmit u svom pismu.
Takođe, navodi da nepriznavanje masovnih zločina i kršenje ljudskih prava može imati pogubne posljedice po društvo te da se tokom posljednjih 150 godina, međunarodna zajednica obavezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se primjenjuju tokom rata i sukoba obilježenih nasiljem kako bi se osiguralo poštovanje potreba za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima.
Kako je naveo, negiranje dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući i genocide, sprečava društva da se nose s kolektivnom prošlošću i predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava.
"Izmjene Krivičnog zakona BiH donesene u julu 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promovisanja mira i pomiranja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni konsenzus, kao i zajednička spremnost da se pokažu razumijevanje i saosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija", napisao je Šmit.
U svom pismu poslanicima Šmit naglašava da je uloga parlamenta kao političkog predstavničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o tome te da je poželjno koristiti demokratski i institucionalni proces, što neće biti lako.
"To neće biti lako i zahtijevaće da se u parlamentu i u društvu izvrši trezvena priprema, koja se neće ograničiti samo na političke predstavnike. U vezi s tim, ocijenio bih namjeru parlamenta da se izmjene Krivičnog zakona donesene odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH. Biću spreman da ukinem postojeći zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", napisao je Šmit.
Šmit naglašava i da se zakon odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cjelini, te da ne postoji drugo tumačenje s obzirom na to da zakon ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtava jer svaka žrtva i njena porodica zaslužuju bezuslovno poštovanje.
Bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida, što je dovelo do najveće političke krize u BiH. Nakon nametanja izmjena Krivičnog zakona lideri političkih partija vlasti i opozicije RS odlučili su da ne odlučuju u institucijama na nivou BiH, prije svega Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini i Savjetu ministara BiH.
Izvor: nezavisne.com
