Strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Republiku Srpsku, imaju obavezu da u potpunosti sarađuju sa visokim predstavnikom. Nikakva politička retorika ili izmjena zakona ne mogu osloboditi institucije i njihove zaposlene ove obaveze. Nadalje, zakoni koje donosi visoki predstavnik imaju isti status kao i zakoni koje donose domaći parlamenti i podrazumijevaju istu ustavnu obavezu objavljivanja, bez obzira na bilo koji podređeni akt ili propis – navode u saopštenju.
Kako kažu, neobjavljivanje i nepoštovanje odluka visokog predstavnika stavlja Republiku Srpsku, njene institucije i one koji u njima rade, u položaj kršenja njihovih obaveza prema Opštem okvirnom sporazumu za mir. Službenici koji činjenjem ili nečinjenjem zanemare svoje zakonske dužnosti, kao i ove obaveze, snose ličnu odgovornost za svoje odluke i za posljedice takvih odluka.
– Oni trebaju biti svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama – rekao je Kristijan Šmit.
Podsjećamo, Republika Srpska, kao i dvije stalne članice SB UN – Rusija i Kina – ne priznaju Šmita za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti.
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske će u srijedu, 21. juna, po hitnom postupku raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, a kojim se propisuje da prestaje obaveza da se u "Službenom glasniku RS" objavljuju propisi i drugi akti koje u okviru svoje nadležnosti donosi visoki predstavnik u BiH.
Frontal
