"Nema nikakve sumnje da pitanje mehanizma koordinacije mora biti riješeno. Imajući u vidu da trošimo sredstva poreskih obveznika EU moraju se ispoštovati neke obaveze, a osnovna je da se zna za šta se koriste sredstva", rekao je Sorensen za "Večernji list".
Sorensen ističe da EU mora znati da će sredstva biti utrošena kako je dogovoreno.
"To je još jedan problem koji smo imali sa BiH. Slali smo sredstva nakon što je postignut dogovor o utrošku, a onda bismo opet imali sukobe i nesuglasice o utrošku tog novca. I druge zemlje u regionu trebaju novac i niko neće čekati na vas da se dogovorite kako ćete utrošiti novac ili ako ne poštujete dogovor. To nije partnerski odnos kakav priželjkuje EU i ne treba očekivati da Unija odustane od insistiranja na mehanizmu koordinacije", poručio je on.
Sorensen ističe da, ako dođe do zamora u procesu proširenja EU u BiH, biće to zbog nemogućnosti političkih elita da ispune svoje zadatke.
"EU je bila jasna u porukama, mi vas vidimo kao partnera i tu smo da bismo dugoročno ostali. Prisutni smo sa značajnom finansijskom podrškom. EU je glavni trgovinski partner BiH, imamo ugovorne obaveze i ako dođe do zamora na ovim prostorima to sigurno neće biti krivica EU", ocijenio je Sorensen.
Prema njegovim riječima, prerano je davati ocjenu jesu li vlasti u BiH dovoljno uradile da bi se pomoglo stanovništvu na područjima ugroženim od poplava.
"Međunarodna solidarnost sa BiH je svakako bila prisutna, sredstva su tu, ali nam je istovremeno potreban koordinisan napor kako iskomunicirati sa donatorima, kako će se iskoristiti sredstva. Ja još čekam da vidim taj koordinacioni napor, a za 16. oktobar je zakazan koordinacioni sastanak, pet mjeseci nakon poplava", rekao je Sorensen.
izvor: Srna
