Svaka čast uredniku Kozarskog vjesnika koji je
objavio tekst o Danu bijelih traka, ali mogao je provjeriti tačnost podataka o
stradalim stanovnicima prijedorskog kraja nesrpske nacionalnosti?
Relevantni, recenzirani i od haških eksperata
potvrđeni podaci govore o 3.936 (Bošnjaka 3.689, Hrvata 206, Ostalih 41) stradalih
stanovnika prijedorskog kraja nesrpske nacionalnosti, za razliku od podatka
bošnjačkih udruženja koje preuzima Kozarski vjesnik (3.176).
Izgleda da za lijene novinare najrelevantniji
izvor za ovaj podatak su bošnjačke nevladine organizacije, koje se inače
postavljaju i ponašaju kao sveznalice.
“U Prijedoru je toga dana obilježen Međunarodni dan
bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 stradalih stanovnika prijedorskog kraja
nesrpske nacionalnosti, među kojima je bilo i 102 djece.” (Izvor Kozarski
vjesnik, 31.5.2017. godine)
Da bi se došlo do pune istine o ratnom sukobu u
Prijedoru potrebno je čitaocima, javnosti ponuditi precizne podatke o ubijenim,
poginulim i nestalim stanovnicima prijedorskog kraja, a ne da se istine kriju,
tako što nevladine organizacije i novinari iza pojmova kojima opisuju žrtve,
više skrivaju a manje otkrivaju: ubijeni…stradali!
Javno mnjenje je prezasićeno sa podacima o
stradalim stanovnicima prijedorskog kraja nesrpske nacionalnosti. Zbog toga
čitaocima nudim, podatke iz Bosanke knjige mrtvih, Mirsada Tokače koji daju
cjelovitu informaciju o stradalim stanovnicima prijedorskog kraja.
Taj narativ o ratnom Prijedoru nudi misao da se samo ubijalo, i to samo jedna strana, svi znaju koja, a da niko
nije u tom ratu nije poginuo kao vojnik. Rat bez vojnika!
Broj žrtava rata u Prijedoru je 4.868.
Od 4.868 žrtava 3.819 je civila i 1.049 vojnika.
Od 4.868 žrtava 4.473 su muškaraci a 395 su žene.
Od 4.868 žrtava je 3.689 Bošnjaka, 206 Hrvata,
933 Srba, i 41 Ostalih.
Od 3.819 ubijenih civila Bošnjaka je 3.515, Srba
78, Hrvata 186 i Ostalih 41.
Od 1.049 poginulih vojnika Srba je 855, Bošnjaka
174, Hrvata 20.
Piše: Dušan Šehovac
