Ovu procjenu Kučukalić, koji je i šef Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, bazira na svom dugogodišnjem kliničkom iskustvu, te ističe da je stres najveći neprijatelj mentalnog zdravlja.
"Očevici ste da na svakom koraku, svakodnevno, imate prisutne stresne situacije. Naši ljudi su se čak adaptirali na to, ali stresovi dovode do strukturalnih promjena. Vi vidite danas na pojedincima da su jako agresivni, da je tolerancija pala, da nema više ljubaznosti, strpljenja", istakao je Kučukalić, uz napomenu da je drugi važan problem i genetika, koja utiče na nastanak duševnih poremećaja.
Povodom Svjetskog dana metalnog zdravlja, koji se obilježava danas, Kučukalić ističe da se procenat duševnih bolesnika u BiH nije značajno redukovao u odnosu na postratno vrijeme.
"Problemi su i dalje prisutni, stresovi i frustracije prisutni su u kontinuitetu, što onemogućava bolju resocijalizaciju. S tog stanovišta, mogu reći da je najveći krivac ovo naše društvo koje ne može da iznađe političke i ekonomske dogovore, te omogući zapošljavanje naših ljudi", napomenuo je Kučukalić.
Biljana Lakić, nacionalni koordinator za mentalno zdravlje RS, kaže da je primijetan trend da se ljudi, kada uoče tegobe i smetnje, ranije jave stručnjacima nego što je to bio slučaj prije, recimo, desetak godina.
"Na mentalno zdravlje utiče niz činilaca, od bioloških, psiholoških, do socijalnih. Cijeli društveni kontekst takođe utiče na mentalno zdravlje – ako ljudi nemaju siguran posao, sigurne prihode, ako im je ugroženo tjelesno zdravlje, ako su prethodno bili izloženi nekim traumatskim situacijama, sve to povećava rizik", upozorava Lakićeva.
Ona podsjeća da su prvi rani simptomi, koji bi trebalo da budu znakovi upozorenja, promjene raspoloženja, i to pojava depresivnosti, straha, anksioznosti, nervoze, iritabilnosti ili agresivnosti, kao i promjene ponašanja, povlačenje iz socijalnih relacija.
Stres najveći neprijatelj mentalnog zdravlja
Takođe se, dodaje Lakićeva, očituju problemi sa spavanjem, smanjenjem ili povećanjem apetita, zatim problemi s koncentracijom i pamćenjem, preokupacija samo jednom ili dvije stvari.
"Pažnju treba obratiti i na rane psihotične simptome poput naglašene sumnjičavosti ili magijskog mišljenja, osjećaja da nas neko kontroliše, nerazumljivog ili nelogičnog govora, kao i pojave halucinatornih fenomena, od kojih su ‘glasovi’ najučestaliji. Ukoliko neke od ovih smetnji traju duže od desetak dana, potrebno je potražiti stručnu pomoć, a u slučaju pojave psihotičnih simptoma potrebno je javiti se psihijatru što prije", ističe ona.
Podsjećanja radi, ljekari su upozorili i na znatno povećanje potrošnje antidepresiva i lijekova za smirenje u RS, a što je uočljivo i u zvaničnim podacima Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS.
"Za sedam mjeseci ove godine ukupno je izdato 168.588 kutija lijekova za smirenje, dok su izdate 111.702 kutije antidepresiva. U istom periodu 2011. godine ukupno je izdata 130.071 kutija lijekova za smirenje, a 86.644 kutije antidepresiva", naveli su iz FZO RS.
Izvor: Nezavisne
