Još nisu utihnuli zvuci bagera i taktovi "Karmine burane" koji su prije tri godine označili početak izgradnje grada od kamena, a idejni tvorac jedinog grada posvećenog nobelovcu – Ivi Andriću, slavni srpski režiser Emir Kusturica dočekao je da svečano otvori kapiju Andrićgrada.
Svečanost otvaranja grada od kamena i obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata počeće Svetom arhijerejskom liturgijom, koju će u hramu Svetog cara Lazara i kosovskih mučenika služiti Njegova svetost patrijarh srpski Irinej.
Nakon liturgije na ulicama i trgovima Andrićgrada biće priređen bogat umjetnički program sve do 16.30 časova, kada će grad od kamena biti svečano otvoren ispred njegove već prepoznatljive kapije.
Svečani čin otvaranja grada od kamena obaviće predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i idejni tvorac grada, neimar novog doba Emir Kusturica, koji je u svaki kamen, ciglu, pločicu ugradio i dio sebe.
Sam čin otvaranja najaviće Orkestar Garde Vojske Srbije, a potom će domaćin Emir Kusturica, zajedno sa gostima, uz zvuke koračnice krenuti Ulicom "Mlade Bosne" do Trga Petra Petrovića Njegoša i spomenika NJegošu, koji će biti i zvanično otvoren.
Na Trgu, ispred hrama Svetog cara Lazara i kosovskih mučenika, nastupiće Vojni orkestar Ministarstva odbrane Republike Srbije "Stanislav Binički". U 17.10 časova predviđeno je svečano otvaranje dva studenska doma u Andrićgradu, a potom slijedi razgledanje Otomanskog trga ispred Karavan saraja i Sahat-kule, gdje će nastupiti "No smoking orkestar".
Šetnja domaćina i gostiju biće nastavljena do Vizantijskog trga, koji krase tri kule u vizantijskom stilu, gdje će, uz zvuke orkestra, u nebo biti pušteno jato bijelih golubova.
Na trgu ispred Vizantijskog dvora biće održan muzički performans u izvođenju grupe "Vrelo", Vasilise, Marte Hadžimanov i Hora "Jedinstvo" iz Kotora.
U Galeriji "Lubarda" u Andrićevom institutu u 17.45 časova biće otvorena izložba slika akademskog slikara Momira Bulatovića – portreti svih učesnika Sarajevskog atentata pod nazivom "1914. – Najt vižn".
Nakon toga u Andrićevom institutu biće održana promocija knjige "Sarajevski atentat – povratak dokumentima" autora Miroslava Perišića, a u izdanju Andrićevog instituta i Arhiva Srbije, te promocija međunarodnog istorijskog časopisa "Vekovi" u izdanju Andrićevog instituta i junskog broja "Istorijskih svesaka".
U 18.30 u Multipleksu "Doli Bel" biće prikazan film "Atentat, Sarajevo 1914" austrijskog reditelja Andreasa Prohaske.
Cjelokupan program rađen je prema ideji Emira Kusturice, a u realizaciji režisera Milana Neškovića koji je rekao da su u ovom filmu, rađenom u produkciji nacionalne austrijske televizije i njemačke televizije, prikazane istorijske činjenice u vezi sa Sarajevskim atentatom, kojima se negira umiješanost Srbije u Prvi svjetski rat.
"U okviru obilježavanja 100 godina od Sarajevskog atentata i početka Prvog svjetskog rata predviđeno je otkrivanje velikog mozaika ‘Mlada Bosna’ na zidu bioskopa ‘Doli Bel’ na kojem su predstavljeni vidovdanski heroji Gavrilo Princip i mladobosanci, rad magistra slikarstva iz Beograda Bisenije Tereščenko", istakao je Nešković.
Prilikom otkrivanja mozaika predviđeno je obraćanje predsjednika Srpske Milorada Dodika, premijera Srbije Aleksandra Vučića i režisera Emira Kusturice.
U kasnim večernjim časovima biće izvedena rekonstrukcija Sarajevskog atentata u scenskom prikazu u tri čina – "Pobunjeni anđeli", rađenom prema ideji Emira Kusturice.
"Ovaj scenski prikaz predstavlja vjerodostojni prikaz događaja u Sarajevu sa savremenim konotacijama u kojem će atentator u prvom činom dži-pi-esom biti doveden do Ferdinanda", kaže Nešković.
U drugom činu biće prikazano suđenje mladobosancima u kojem će, između ostalih, igrati glumci Nebojša Glogovac, Nenad Jezdić, Zoran Cvijanović… Treći čin je komemoracija srpskim žrtvama u Prvom svjetskom ratu.
Scenski prikaz "Pobunjeni anđeli" direktno će prenositi Radio-televizija Republike Srpske i Radio-televizija Srbije.
Obilježavanje 100 godina od početka Prvog svjetskog rata u Andrićgradu biće završeno nastupom čuvenog Akademskog hora ruske armije "Aleksandrov" na Trgu Petra Drugog Petrovića Njegoša.
izvor: Srna
