Povod za obraćanje zastupnicima u Predstavničkom domu je inicijativa za izmjene Zakona o sukobu interesa po hitnom postupku, gdje je predviđena samo jedna izmjena kojom se određuje da Komisija za odlučivanje o sukobu interesa za ovjeru akata koristi pečat Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
TI BiH je upoznat je sa administrativnim barijerama koje onemogućuju rad ove Komisije i kontinuirano je ukazivao na potrebu deblokade primjene propisa o sukobu interesa u BiH, koja je na snazi još od 2013. godine. Međutim, rješenje po kojem će se akti jedne institucije – Komisije, ovjeravati pečatom druge institucije, tj. Agencije, ne može dugoročno riješiti pitanje rada Komisije i predstavlja krajnje neobičnu i nezapamćenu praksu. Situacija u kojoj Predsjednik Komisije, koji je u isto vrijeme zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH, potpisuje akta, a ovjerava ih pečatom Agencije, kao nezavisne i samostalne upravne organizacije, nije utemeljeno na relevantnim propisima i samo će unijeti dodatne komplikacije u vezi sa statusom Komisije.
Pitanje statusa institucije koja će primjenjivati Zakon o sukobu interesa neophodno riješiti dugoročno, u isto vrijeme koristeći priliku za unapređenje postojećih rješenja. TI BiH je stoga dostavio zastupnicima Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa koji je sačinio po uzoru na rješenja u regionu, a u kom se predlaže da se nadležnost za primjenu Zakona sa Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH, prebaci na APIK. Ovim bi se otklonile prepreke i problemi nastali formiranjem Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koja ne može biti nepristrasna jer je sačinjena većinom od predstavnika političkih partija, kojoj nije adekvatno definisan status i koja zbog toga nije utvrdila niti jedan sukob interesa od svog osnivanja 2013.
Prijedlozi TI BiH odnose se i na proširenje primjene Zakona na sve nosioce javnih funkcija, što uključuje sva izabrana, imenovana i postavljena lica u svim institucijama, ustanovama, preduzećima i organima koje osnivaju organi vlasti.
Ostali prijedlozi TI BIH odnose se na:
– Proširenje ograničenja za angažman funkcionera u privatnim preduzećima,
– Zabranu obavljanja više javnih funkcija, bez obzira na kojem nivou vlasti su funkcije,
– Obavezu podnošenja imovinskih kartona na godišnjoj osnovi, kao i uspostavljanje provjere tačnosti podataka u izvještajima i objavljivanje registra nosilaca funkcija i njihove imovine,
– Povećanje novčanih sankcija i uvođenje dodatnih sankcija, kao što su razrješenje s dužnosti i poništenje djela nastalog u situaciji povrede zakona.
Stanje u kojem praktično niko ne odlučuje o sukobu interesa na nivou BiH, FBiH i Brčko distrikta dovelo je do potpunog urušavanja sistema i ostavilo ogromne mogućnosti za zloupotrebe i nanijelo nemjerljivu štetu zbog postojanja brojnih slučajeva sukoba interesa koji i dalje ostaju nesankcionisani. Zbog toga zakonodavci moraju pod hitno pristupiti izmjenama Zakona, ali se umjesto usvajanju parcijalnih i polovičnih rješenja mora pristupiti sistemskom unapređenju propisa.
