Naime, u odgovoru na 260. pitanje u poglavlju o političkim kriterijumima šta BiH čini na suzbijanju korupcije, institucije BiH su navele po godinama koje su aktivnosti sprovedene, a za 2017. nije navedena nijedna jedina aktivnost. Prosječno gledano, od 2014. godine sprovedeno je 4,5 aktivnosti po godini, a one su se uglavnom odnosile na upoznavanje službenika s etičkim standardima i kodeksom ponašanja, obuku novozaposlenih službenika, zaštitu lica koja prijavljuju korupciju, treninge za prevenciju i suzbijanje korupcije i slično.
Jedno od mogućih objašnjenja je da nadležne institucije nisu upisale nijednu aktivnost za 2017. godinu, iako je upitnik predstavnicima Evropske komisije predat u februaru ove godine, međutim ni takva mogućnost ne bi opravdala inertnost bh. administracije da ne upotpune odgovore na upitnik.
Bilo kako bilo, u odgovoru na 260. pitanje navedeno je samo da su "obuke iz oblasti borbe protiv korupcije planirane i u 2017. godini".
Za razliku od državnog nivoa, na federalnom nivou su u odgovore uključili i obuke koje su sproveli u 2017, dok su se u Vladi RS obezbijedili tako što su izbjegli pominjanje datuma u svojim odgovorima na pitanje o obukama protiv korupcije koje su sproveli.
Federalni odgovori su najsadržajniji i najpotpuniji, a uz njih su priložili i tabele s preciznim aktivnostima koje su sproveli u proteklom periodu, uključujući i obuke sudija i tužilaca.
Ipak, ruku na srce, ne može se reći da BiH ništa nije uradila kad je u pitanju borba protiv korupije. U državnoj Strategiji za suzbijanje korupcije za period 2014 – 2019. godina navedene su precizne i detaljne aktivnosti na suzbijanju korupcije, a dio ih je naveden i u odgovorima na upitnik Evropske komisije.
Kao osnovne prepreke suzbijanju državne korupcije u Strategiji su navedeni nedostatak političke volje, neispunjavanje međunarodno preuzetih obaveza, nedovoljna samostalnost i kompetentnost javnih službenika, nedovoljan angažman, nedostatak finansijskih sredstava, kompleksnost političkog sistema, nedostatak sistematičnosti i koordinacije, te nedostatak podrške javnosti i neosnovana očekivanja za brze efekte borbe.
Kao jedan od ključnih razloga za slabe pomake u borbi protiv korupcije, u Strategiji su indentifikovane političke stranke.
"Korupcija je uvijek povezana s procesom donošenja odluka. Imajući u vidu moć koju političke stranke imaju u BiH, očigledan je njihov uticaj na funkcionisanje javnih institucija i proces donošenja odluka", navedeno je u dokumentu.
S tim u vezi, u posljednjem dostupnom Izvještaju o napretku BiH Evropske komisije navedeno je da se i dalje nastavlja politički pritisak na rad pravosuđa, koje je, kako je istaknuto, potrebno zaštititi od političkih uticaja.
U pokušaju da od Ministarstva pravde BiH dobijemo pojašnjenje zašto u odgovorima na upitnik nema aktivnosti iz prošle godine, poslali smo dopis, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore.
Izvor: Nezavisne
