Tim povodom kod spomen-obilježja u Čemernu u 12.00 časova biće služen parastos nastradalim, dok je u 12.30 časova predviđeno polaganje cvijeća i obraćanje zvaničnika.
Tokom napada muslimanskih formacija – tadašnje Teritorijalne odbrane Breza na srpsko selo Čemerno u opštini Ilijaš ubijeni su skoro svi stanovnici, a oni koji su preživjeli ili su ranjeni, odvedeni su u zloglasne logore za Srbe.
Žrtve napada muslimanskih snaga na Čemernu su Miloš Bunjevac, Mirosava Bunjevac, Ranko Bunjevac, Slavojka Bunjevac, Đorđo Bunjevac, Koviljka Bunjevac, Goran Bunjevac, Rajko Bunjevac, Novko Ćetković, Spasenija Damjanović, Ranka Damjanović, Јadranka Damjanović, Staka Damjanović, Zdravko Damjanović, Manojlo Đuka, Gojko Ćurđić, Miroslav Јanković, Sreten Јanković, Radomir Јevtić, Svetozar Kapetanović i Ljubiša Lazendić.
U napadu muslimanske vojske iz Breze, Visokog i Kaknja ubijeni su i Milovan Malešević, Žarko Malešević, Nedeljko Mićić, Stanoje Mirković, Miro Pantić, Stana Rašević, Milinko Trifković, Јanja Trifković i Rajko Trifković, dok se ostale žrtve vode kao nestale.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je 8. marta 2007. godine podnijelo dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka osumnjičenih za ove zločine.
Јovan Damjanović kaže da su muslimani ratnici iz tadašnje Teritorijalne odbrane Breza u ovom ilijaškom selu ubili skoro sve žitelje, među kojima i njegovu majku, braću, rođake, širu porodicu i komšije.
"Tako nije bilo ni u Јasenovcu", rekao je Damjanović i podsjetio da do danas za zločin u Čemernu niko nije odgovarao.
Potpredsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Nevena Šiljegović rekla je Srni da je Čemerno 26 godina poslije krvavog pira pusto i bez ijednog povratnika.
"Selo je ostalo pusto, stradali su starci, žene i djeca. Sad je tamo ostao samo spomenik kao svjedok stradanja", rekla je Šiljegovićeva, podsjetivši kako su 10. juna 1992. godine u ranim jutarnjim časovima muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova krenule u Čemerno sa jasnom naredbom da ubiju svo srpsko stanovništvo.
Ona kaže da je Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo u avgustu 2007. godine podnijela zahtjev opštini Ilijaš za dobijanje saglasnosti za postavljanje spomenika ubijenim Srbima na Čemernu, za šta je novac obezbijedio jedan od preživjelih članova porodice Trifković.
"Prvo su nam zabranili, a onda tražili urbanističku saglasnost, i kada smo sve pribavili Komisija za izdavanje urbanističke saglasnosti nije se saglasila sa dijelom teksta na spomeniku `kao žrtve ratnog zločina`, pa smo morali staviti pločicu `kao žrtve ratnog zbivanja`", navodi Šiljegovićeva i ističe da su na ovaj način lokalne vlasti u Ilijašu počinile dodatni zločin, misleći da će sakriti nečovještvo njihovih sugrađana.
Ona naglašava da za zločin u Čemernu niko nije odgovarao, te da je osumnjičeno 12 lica kojima će 14. juna biti održano prvo ročište pred Sudom BiH.
Šiljegovićeva ističe da bi kažnjavanje zločinaca, nakon godina čekanja istine i pravde, bilo velika satisfakcija za porodice i preživjele.
"Tada bi i naša Organizacija mogla skinuti pločicu sa natpisom `žrtve ratnog zbivanja` i ostaviti natpis `kao žrtve ratnog zločina`", kaže Šiljegovićeva.
Ona je dodala da obilježavanje 26 godina od zločina organizuje Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo u saradnji sa organizacijama porodica zarobljenih boraca i nestalih civila Zvornik i Bijeljina, gdje živi veliki broj porodica žrtava i preživjelih zločina na Čemernu, i Udruženjem ratnih vojnih invalida iz Zvornika.
Izvor: rtrs
