Direktor RUGIPP-a Bosiljka Predragović izjavila je Srni da je vrijednost sporne imovine procijenjena na najmanje 30.000.000 KM.
"U toku kampanje za zaštitu prava Srba u FBiH, uočena je velika zainteresovanost stanovništva koji živi van teritorije BiH, te nam se do danas obratilo 975 lica radi pružanja pravne pomoći, dok smo od početka svog rada u maju 2018. godine do početka kampanje, odnosno 11. septembra, zaprimili oko 1.112 zahtjeva za pružanje besplatne pravne pomoći", precizirala je Predragovićeva.
Prema njenim riječima, stranke su se obraćale najčešće radi pružanja informacija o harmonizaciji zemljišnih knjiga i katastra u FBiH, ali i sa molbama da se pomogne u pisanju podnesaka sudovima i katastrima u FBiH u vezi sa upisima prava u zemljišne knjige i katastre.
Građani su se javljali i zbog davanja validnih ovlašćenja drugim licima radi zastupanja pred opštinskim katastrima i sudovima, a interesovali su se i šta raditi kada je prošao rok koji je određen u "Službenom glasniku" za podnošenje prijave prava.
Kancelarija je pružala pravnu pomoć i građanima i u vezi sa sastavljanjem podnesaka koji se odnose na ostvarivanje i zaštitu imovinskih prava zainteresovanih građana.
"Tu su prijave prava vlasništva, zahtjevi za ispravku greške u zemljišno-knjižnom ulošku, zahtjevi za dostavljanje istorijata parcela, obavještenja o adresi prebivališta, prijedlog za pokretanje ostavinske rasprave pred nadležnim opštinskim sudom i donošenja rješenja o nasljeđivanju, molbe za dostavljanje podataka iz katastarskih evidencija", kaže Predragovićeva.
Ona je pojasnila da se veliki problem javlja pri vršenju upisa prava po osnovu rješenja o nasljeđivanju, jer stranke, koje su uglavnom starije životne dobi, moraju lično otići u nadležnu kancelariju Poreske uprave, koja je često udaljena od mjesta u kojem žive ili gdje se nalazi nasljedstvo, pa onda često i odustaju od upisa.
Prema njenim riječima, u posljednje vrijeme javljaju se problemi oko provođenja rješenja o nasljeđivanju lica koja su se preselila na teritoriju Srbije i dijaspore.
"Dolazi do problema jer sudovi u Srbiji i dijaspori nisu nadležni da raspravljaju o zaostavštini koja se odnosi na nepokretnosti sa područja FBiH i za lica koja su preminula na njihovoj teritoriji, pa upućuju stranke na sud u mjestu gdje se nalaze nepokretnosti. Zbog toga stranke odustaju i imovina ostaje upisana na njihovim precima", navela je Predragovićeva.
Ona je naglasila da se stranke obraćaju Kancelariji za pomoć i jer druga fizička i pravna lica neovlašteno koriste njihov posjed.
"U tim slučajevima stranke upućujemo da putem nadležnih organa FBiH, kantona i opština traže da se zabrani pristup njihovim parcelama, da nadležni organi izađu na lice mjesta, zabrane korištenje zemljišta i udalje lica sa njihovog vlasništva, odnosno zabrane korištenje posjeda licima koji nisu vlasnici nepokretnosti kako bi spriječili sticanje prava vlasništva održajem u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima FBiH", rekla je Predragovićeva.
Predragovićeva je napomenula da najveći broj stranaka posjeduje nepokretnosti u katastarskim opštinama u kojima još nije objavljen javni poziv.
Izvor: srna.rs
