U ministarstvima, agencijama, kancelarijama i drugim institucijama na tom nivou vlasti BiH na kraju juna ove godine radilo je 3.857 službenika u 75 institucija, među kojima je najviše saradnika i savjetnika, koji su, kako neki tvrde, mahom stigli na osnovu stranačkih i porodičnih veza, a generalni stav je da dosadašnja reforma javne uprave i utrošeni novac još nisu dali rezultate na terenu.
Savjet ministara BiH u tehničkom mandatu usvojio je na sjednici održanoj prošle sedmice zbirni izvještaj o ocjenjivanju u institucijama BiH od januara do kraja juna ove godine, koji je pokazao da su, i u ovom polugodišnjem ciklusu, podatke dostavile 52 institucije od ukupno 66, koliko ih je, prema ranijoj potvrdi iz Agencije za državnu službu BiH, obavezno da to uradi.
Pravilnikom o načinu ocjenjivanja rada službenika u institucijama BiH je propisano da se taj posao obavlja najmanje jednom svakih šest mjeseci, a u izvještaju, koji je potpisao direktor Agencije za državnu službu BiH Neven Akšamija, piše da određen broj institucija nije, ni nakon zaključka Savjeta ministara iz juna, te dvije urgencije Agencije kojom rukovodi, dao na uvid podatke o rezultatima rada dijela službenika, bez navođenja o kojim je institucijama riječ.
Prema dostavljenim podacima iz 52 institucije, u kojima su radila 2.023 državna službenika, bez ocjene ih je ostalo 310. Nadležni su u izvještajima naveli da nisu mogli biti ocijenjeni jer su duže od tri mjeseca na bolovanju u vrijeme ocjenjivanja, zatim porodiljskom odsustvu, probnom radu ili su tek stekli status državnih službenika.
Za rukovodeće službenike na položaju sekretara sa posebnim zadatkom se kao razlog navodi da njih ocjenjuje Savjet ministara, koji u vezi s tim pitanjem još nije zasjedao.
I u ovom periodu, kod institucija koje su dostavile izvještaje, nema onih koji “ne zadovoljavaju”, a od 22 službenika koja su dobila najlošiju ocjenu, odnosno “zadovoljava”, prema podacima Agencije, 14 radi u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
– Prosječna ocjena za službenike, na osnovu dostavljenih podataka, iznosi 3,6, ali uzimajući u obzir da smo dobili podatke od samo 52 institucije, nismo upoznati da li je i u kojem obimu izvršeno ocjenjivanje državnih službenika u ostalim institucijama, te prosječna ocjena rada samim tim nije realna jer obuhvata samo dio službenika – zaključio je Akšamija.
Ovogodišnja prosječna ocjena je za nijansu slabija od one na kraju 2018. godine kada je iznosila 3,61, a delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Lazar Prodanović (SNSD) kaže da zabrinjava ignorantski odnos.
Mora se, kako je istakao, odgovornost podići na znatno viši nivo, jer je iz dostavljenih, odnosno nedostavljenih podataka jasno da neko svjesno ignoriše obaveze.
– Ako želimo pratiti efikasnost javne uprave, mora se ocjenjivati rad državnih službenika. Mora se, bez ikakve sumnje, znati ko je odgovorna osoba za te procese, da bi se, ako ne ispune zadatke, mogle novčano, ali i na drugi način sankcionisati – rekao je Prodanović za “Glas Srpske”.
Imajući u vidu da odgovornosti manjka u mnogim sektorima na nivou BiH, smatra da bi sa kaznama trebalo početi upravo u ovoj oblasti, u kojoj se i troši najviše novca.
Izvor: glassrpske
