Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević predložio je u ime Kluba Srba izmjenu odluke tako da nazivi naseljenih mjesta, naselja i trgova, te 15 ulica u centru grada budu i na ćirilici, međutim za taj amandman glasalo je 16 odbornika, što nije bilo dovoljno da on bude usvojen.
Osim Milivojevića, te još dvoje Srba – Nataše Jekić i Vladimira Čabrila, za ćirilicu je glasalo i 12 Bošnjaka, te nezavisni odbornik Boška Ćavar. S druge strane, svi Hrvati bili su suzdržani i na taj način oborili amandman.
Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća nije bila prisutna odbornik iz Kluba Srba Miljana Kovačević (HDZ).
Klub Srba nije povukao vitalni nacionalni interes na ovu odluku, jer su nakon nesuvajanja amandmana Nataša Jekić (Koalicija za Mostar predvođena SDA) i Vladimir Čabrilo (HDZ) dali podršku odluci koja je bila na dnevnom redu, a u kojoj nije bilo ćirilice, čime je onemogućen mehanizam zaštite nacionalnog interesa.
"Nažalost, Mostar je juče odbio da izgled tabla na kojim pišu nazivi ulica bude sličan onim u Banjaluci, jedinom gradu u BiH sa nazivima ulica na dva pisma. Amandmanom, u skladu sa Ustavom BiH o pravu na korištenje zvaničnih jezika i pisama i Zakonom o saobraćajnim znacima, na pripremljenu odluku Gradske uprave tražio sam da bar ulice u užoj gradskoj zoni budu ispisane na dva pisma", rekao je Milivojević, prenosi Srna.
On je dodao da je drugim amandmanom tražio da ispod naziva ulica, po uzoru na velike gradove, bude kratak opis ličnosti, grada ili pojma koji ta ulica nosi.
"Amandmani nisu usvojeni, a onda je odluka usvojena u pripremljenoj formi sa 25 glasova ‘za’, protiv smo bili samo Boška Ćavar i ja. Nažalost, takvu odluku su podržali i preostali odbornici iz reda srpskog naroda, te tako onemogućili dalje moguće pravno djelovanje Kluba srpskih odbornika. Ovakvim odlukama se ne gradi multietičnost i multikulturalnost", kaže Milivojević.
Obrazlažući amandman Kluba Srba, Milivojević je rekao da u Ustavu Hercegovačko-neretvanskog kantona Zakonom o načinu označavanja i evidentiranja naseljenih mjesta, ulica, trgova i kućnih brojeva, članom tri je definisana upotreba jezika i pisma: "Nazivi naseljenih mjesta, ulica i trgova ispisuju se u skladu sa Ustavom i zakonom kojim se uređuje službena upotreba jezika i pisma".
"Ustavom je takođe definisano, članom šest da su službena pisma u BiH i Federaciji BiH /FBiH/ latinica i ćirilica. Pravilnikom o saobraćajnim znacima je definisan način ispisa tako da u FBiH prvo bude naziv ispisan latiničnim pismom pa onda ćiriličnim, a u Republici Srpskoj obrnuto. Uvažavajući zakonske i ustavne odredbe, ali i multietnički i multinacionalni sastav grada Mostara, te težnju za daljim turističkim razvojem mišljenja sam da jedan ovakav nediskriminišući amandman svakako treba prihvatiti", rekao je Milivojević.
Izvor: nezavisne.com
