U gradnji mreže namjerava se koristiti oko 3000 km postojeće
svjetlovodne elektronske komunikacije koja je u vlasništvu JANAF-a, HAC-a,
Hrvatskih željeznica, Plinacroa, a sagrađena je uz trase autoputeva, naftovoda,
plinovoda, željezničkih pruga. Tako bi se pokrio kopneni dio Hrvatske.
Za povezivanje obalnog i ostrvskog
dijela Hrvatske optičkim kablovima iskoristili bi se kablovi koje je od 1974.
do 1990. godine u podmorju postavila bivša JNA. Riječ je o supertajnom projektu
Neptun koji je pokrenut za potrebe upravljanja raketnim sistemima te
centralizaciju komunikacija. Cijevi su položene na potezu od Briona pa sve do
Prevlake te krajnje tačke u Boki Kotorskoj i u njima je bakrena žica.
Instalacija je na hrvatskom dijelu dugačka oko 700 km – na dubini od nivoa
plićaka do 100 metara. O samom se projektu malo zna jer je velik dio
dokumentacije uništen. No, smatra se da su instalacije u dosta dobrom stanju.
– Postojeća podmorska infrastruktura idealna je za
povezivanje jadranskih ostrva i dovođenje širokopojasnog interneta na ta
područja jer bez toga niko ne bi dovodio optički kabel na, primjee, Vis ili
Lastovo. To je jednostavno preskupo – tvrdi Darko Parić, pomoćnik ministra
uprave i šef uprave za e-Hrvatsku. On tvrdi kako iz cijevi treba izvući bakrene
žice i staviti optički kabal, što danas nije teško izvodljivo. Za tu
infrastrukturu saznalo se prije otprilike mjesec dana, kada je ministar obrane
Ante Kotromanović s tom informacijom došao u Vladu i rekao da MORH to ustupa
državi na korištenje. Ministra je na to upozorila grupa inženjera.
Mreža svjetlovodne infrastrukture trebala bi poslužiti za
povezivanje institucija državne uprave i javnih tpreduzeća u prenosu podataka i
telefoniji. Za te potrebe iskoristilo bi se samo oko deset ossto kapaciteta
svjetlovoda. Ostatak kapaciteta i infrastrukture mogao bi se iznajmljivati.
Nekoliko je mogućih opcija. Jedna je osnivanje državne kompanije za upravljanje
tom infrastrukturom i iznajmljivanje kapaciteta svjetlovoda, a druga da Hrvatska
tu uslugu daje u koncesiju na nekoliko desetina godina.
(Jutarnji list/Frontal)
