O navedenim zakonskim prijedlozima nije bilo rasprave, niti su ih predlagači obrazlagali.
Prijedlog hrvatskih delegata identičan je prijedlogu izmjena Zakona o krivičnom postupku koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH, a koji nije dobio podršku Savjeta ministara.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša pojasnio je ranije da je riječ o odluci Ustavnog suda BiH na apelaciju tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjane Krišto u kojoj su pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji /OBA/ proglašene neustavnim, uz ocjenu da se krše ljudska prava.
Prijedlog izmjena ovog zakona sličan je prijedlogu koji je u Predstavničkom domu predložio poslanik SDA Amir Fazlić, ali je suštinska razlika u obuhvatu primjene zakona, a praktično to bi značilo da se izmjenama zakona definišu samo krivična djela koje tretira Krivični zakon BiH, ali ne i krivični zakoni entiteta.
Genjčevim prijedlogom propisana je detaljanija procedura davanja imuniteta svjedoku.
Ustavni sud BiH je na sjednici 31. maja konstatovao da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila odluke ovog suda o ocjenama ustavnosti odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH i Zakona o OBA, te odredio dalji način njihovog izvršenja tako što će osporene odredbe biti primjenjivane u skladu sa standardima sadržanim u ranije donesenim odlukama ocjene ustavnosti, te u skladu sa opštim standardima ljudskih prava i sloboda iz Ustava BiH i Evropske konvencije i praksom Ustavnog suda i Evropskog suda u oblasti na koje se te osporene odredbe odnose.
Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan rekao je da se BiH neće naći u pravnom vakuumu s obzirom na to da je ova poruka Ustavnog suda upućena stručnim institucijama koje primjenjuju ove odredbe.
Izvor: Srna
