U nedjelju, 27. oktobra, u 3.00 časa kazaljke na časovnicima treba pomjeriti na 2.00.
Ljetno računanje vremena počinje u posljednjoj nedjelji marta i završava se posljednje nedjelje u oktobru.
Većina zemalja u Evropi i gotovo cijela Sjeverna Amerika pomjeraju kazaljke na satu dva puta godišnje, a tu praksu prvi put je uvela Njemačka 1916. u jeku Prvog svjetskog rata kako bi se štedio ugalj korišten za osvjetljavanje.
Njen primjer slijedile su i Velika Britanija, Rusija i SAD, a sezonsku promjenu sata uvelo je više od 140 država.
Osnovna ideja bila je da se bolje iskoristi dnevna svjetlost što je još 1784. godine zagovarao američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin, koji je objavio esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama, prenosi Tanjug.
Broj zemalja koje su mijenjale sat u međuvremenu značajno se smanjio između dva rata, a ljetnje računanje vremena ponovo je uvedeno nakon naftne krize sedamdesetih godina prošlog vijeka, sa ciljem da se uštedi energija.
Letnje računanje vremena u nekadašnjoj SFR Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.
Iako od 1996. godine sve zemlje EU pomjeraju sat dva puta godišnje, Evropska komisija je 2018. godine predložila ukidanje te prakse, a članice EU imale su rok do aprila 2020. godine da se izjasne da li će ostati pri ljetnjem računanju vremena ili će se prebaciti na zimski režim.
Konačna odluka nije donesena jer je proglašena pandemija korona virusa, a izjašnjavanje o tom pitanju je odloženo.
Izvor: tanjug
