"Zmijanjski vez“ više nije baština samo Zmijanja i zavičaja Petra Kočića, nego svjetsko kulturno dobro.
Ovaj jedinstveni vez predstavlja specifičnu tehniku koju su praktikovale žene na Zmijanju, selu pored Banjaluke, a koristi se za ukrašavanje ženske odjeće, uključujući vjenčanice, marame, haljine i posteljine. A, upravo je uvršten na reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Uneska.
Reprezentativna lista Uneska služi da podigne svest o očuvanju kulturnog nasljeđa i omogući prepoznavanje različitih kultura i tradicija širom svijeta.
Pomoćnik ministra prosvjete i kulture Srpske Irena Soldat Vujanović rekla je da je „zmijanjski vez“ uvršten na Uneskovu listu među 340 dobara iz cijelog svijeta i da samo uvrštavanje na listu znači će „zmijanjski vez“ nositi znak Uneska, a da će svako ko ga radi u komercijalne svrhe morati da traži odobrenje za korišćenje znaka.
U nekim zemljama ovakvi događaji se proglašavaju nacionalnim praznikom – rekla je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Banjaluci Nada Puvačić, direktor Muzeja Republike Srpske, koja je i predložla „zmijanjski vez“ za ovu listu.
Kustos Muzeja Republike Srpske Vladimir Đukanović rekao je da je 2011. godine u Srpskoj napravljena preliminarna lista od sedam nematerijalnih kulturnih dobara, koja osim veza sadrži i krsnu slavu, paljenje žižnice, Nevesinjsku olimpijadu, mrkonjićke kovače, osaćanski jezik i branje trave ive na Ozrenu.
Uvijek plav„Zmijanjski vez“ je prvo kandidovano nematerijalno dobro iz Republike Srpske i BiH, a od sredine 19. vijeka do danas zadržao je svoju ornamentalnu formu, specifične je izrade, tamno plave je boje i uvijek se određene tehnike koriste u njegovoj izradi.
On je naglasio da slijedi dopuna liste nematerijalnih dobara i da će u naredne dvije godine Srpska, vjerovatno, nominovati još neko od dobara na reprezentativnu listu Uneska.
Predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Muzeja Srpske istakli su da je samom uvrštavanju prethodila duga procedura – od ratifikacije konvencije o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa u BiH, izmjena i dopuna Zakona o muzejskoj djelatnosti u Srpskoj, do zaštite samog veza, koje je rađeno u saradnji sa više organizacija i udruženja građana, žena koje se bave vezom i učenika osnovnih škola.
Turizam
Vjerovatno će u budućnosti krenuti i komercijalizacija samog veza, što je s ekonomskog aspekta jako dobro, a moraćemo da integrišemo i nematerijalno nasljeđe i turizam, što je posao koji traži dosta promišljanja i donosi mnogo koristi – rekla je Vujanovićeva.
Izvor: Novosti
