Miloš Vuković

Biznis plan “Hičkokovske obale Blejvoča”

Jučerašnji dan nam je donio jutarnje sunce, prijepodnevni vjetar kao i popodnevnu kišu praćenu grmljavinom po deveti put ponovljenog javnog oglasa za prodaju 14.524.051 metara kvadratnih nepokretne i pokretne imovine kompanije Solana Bajo Sekulić u stečaju. Malo teško za čitanje, znamo. Broj 195 praćen sa šest nula, koji predstavlja prodajnu cijenu cjelokupne imovine, bio nam je inspiracija za današnji tekst. Ne zamjerite na našem lutanju kroz maglu riječi, malo nas je opila morska so. I Flamingosi.

Priroda i društvo

Ulcinjska solana se nalazi na krajnjem jugoistoku Crne Gore i zauzima 14.5 km2 slanih bazena, kanala i nasipa. Neposredna blizina mora, Bojane, Šaskog jezera, Velipoje u Albaniji i Skadarskog jezera, kao i vjetrovi koji se ovdje ukrštaju stvorili su ružu vjetrova u zaleđu Ulcinja. Tu je 1934. godine napravljena solana  “Bajo Sekulić”, jedna od najvećih na Mediteranu.

Prostor Ulcinjske solane je najznačajnije mjesto za gniježđenje, zimovanje ili stanica za odmor prilikom jesenje ili proljećne seobe ptica u regionu. Do sada je registrovano 241 vrsta ptica (od kojih je 138 rijetkih i zaštićenih u svijetu), što je oko 50% ukupnog broja vrsta ptica registrovanih u Evropi i predstavlja najznačajnije stanište za ptice na istočnoj obali Jadrana, zbog čega je Solana uvrštena u Međunarodno značajno područje za ptice (IBA).

Proces proizvodnje soli

Sa proljeća iz dubine mora, osam kilometara od ulcinjske obale, morska voda se upumpava u kanale kojima se dovodi do solanskih bazena. Solana ima 44 bazena, širine 145 metara i dužine 98 metara. Talasanje vjetra sa površinom na kristalizacionim bazenima uzrokuje “padanje” soli iz zasićenih voda. Potrebno je tridesetak dana da se napune kanali, a zatim se naredna dva mjeseca morska voda kreće po bazenima solane. Taj put je dugačak 38 kilometara. Na tom putu voda se pročišćava i kad postigne potrebnu količinu slanosti pušta se na kristalizacione bazene gdje se talozi so. Sunce i vjetar odrađuju posao na kristalizacionim bazenima. Sakupljanje soli, tj. “branje” soli se vrši na tradicionalan način, lopatama. Neophodna je vještina da se odvoji dio slane ploče koju berači utovaraju na pokretnu traku koja so transportuje do lijevka koji je sipa u vagone. Vagonima se so transportuje do hala gdje se lageruje, nakon čega slijedi pakovanje proizvoda.

Solana “Bajo Sekulić” je od 2005. godine u programiranom stečaju, a odlukom Privrednog suda od početka 2011. preduzeće je u klasičnom stečaju. Nekada je zapošljavala 500 radnika, a danas ih ima 72. Masu.

Ne brinite, ne želimo da pokrećemo proizvodnju jer je proizvodnja taaako dosadna. Što su naše namjere iz dubine duše? Što želimo da ponudimo investitorima, a da nema niđe u svijet’?

Izgradnja turističkog kompleksa “Blejvoč”

Kako nam ne bi prebacivali da stalno grinjamo oko (ne)uspješnih projekata u Crnoj Gori, ovog puta smo riješili da intelektualno pomognemo svim zainteresovanim stranama oko rješenja ključnog problema razvoja crnogorskog turizma. Dakle, potpuno besplatno nudimo biznis plan za razvoj turizma koji bi Crnu Goru definisao kao najelitniju i najprofitabilniju turističku destinaciju na svijetu!!! Spremni ste za ideju koja Crnogorcima može promijeniti živote umjesto očekivanog crnog zlata? Evo sinopsisa biznis plana!

Ideja za biznis plan nam je sinula sasvim slučajno, pokušavajući da osmislimo korporatvni identitet projekta. Ptice, priroda, more, netaknuta priroda, profit. Misaona dijagonala je napravila konekciju između prošlosti i sadašnjosti: Hičkok je režirao čuveni film “Ptice” prije 50 godina, dok današnji vlasnici solane žele da prodaju imovinu za izgradnju turističkih kompleksa. Eureka! Naša ideja je nešto sasvim svježe, radikalno, neviđeno u svijetu: predlažemo izgradnju  luksuznog eko resorta “Blejvoč” u kome bi ptice gledale ljude! (Svaka sličnost sa beogradskim splavom je slučajna).

Luksuzni resort “Blejvoč” bi imao nula zvjezdica u kome bi ptice bile jedini gosti i gdje bi glavna atrakcija bila posmatranje nudista na Adi Bojani. Zamislite scenu kako pelikani, laste, gnjurci, čaplje, rode, labudovi, vrane, orlovi, sokoli, tetrijebi, galebovi, flamingosi, ševe, slavuji i ostala ekipa kroz dvogled ili u letu gledaju golaće, lagano ispijajući koktele, grickajući kanape od lososa. Divlja ljepota; niđe betona, svuda trava.

Ekonomski rezon resorta je dugoročno održiv, jer bi sve ptice svijeta (pričamo o desetina milijardi primjeraka ove životinjske vrste) dobile direktivu od Majke Prirode da makar jednom u toku godine dođu u ovaj čudesni resort, kako bi se divile nudistima i prirodnoj ljepoti Crne Gore. Svaka ptica će potrošiti makar jedan euro u Blejvoču, što će imati strahovit uticaj na crnogorski bruto društveni proizvod, a najviše na jačanje konkurentnosti domaće privrede. Na meniju bi se našla hrana iz Zete, sokovi iz Spuža, puževi iz Berana, pršut sa Cetinje, voda iz Kolašina…Sve za ‘tice i  sve u cilju jačanja domaće poljoprivrede. Govorimo o desetinama milijardi evra priliva iz inostranstva ljudiiii!

Dalje, tačno nula evra bi se uložilo u infrastrukturu jer je poznato da ptice ne vole konfor. U marketing ne bi ulagali ni centa jer je Crna Gora već izreklamirana kao elitna turistička destinacija od strane investitora u projekte Porto Montenegro, Luštica development, Azmont investments, Boka Group! Promoter Blejvoča bi bio niko drugi do Larry Bird, čuveni američki košarkaš sa kojim smo već potpisali predugovor o rentiranju osmijeha za sopstvene potrebe. Naravno, proglasili bi No fly zonu iznad rizorta, kako ptice ne bi udarale u avione i obratno. Na sve smo mislili, vjerujte nam.

Što se muzike tiče, ptice bi zabavljali ko drugi nego Flamingosi.

Za kraj, šlag na torti: patentiranjem ovog koncepta, postali bi vlasnici poslovne ideje, što znači da bi za masnu lovu mogli prodavati koncept širom svijeta u vidu franšize.

Dragi čitaoci, ukoliko ste zainteresovani za investiranje u ovaj projekat, kontaktirajte nas urgentno kako bi naš pakleni plan kupovine dijela raja u potpunosti uspio. Nemojte poslije da vam nismo rekli.

Komentari
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog