Srđan Puhalo

Srđan Puhalo je rođen 1972. godine u Foči, jer u Kalinoviku nije bilo porodilišta.Odrastao je u Kalinoviku uz pomoć roditelja, mnogobrojne familije i "Politikinog zabavnika". Čuvajući krave kod babe Radojke shvatio je da je život veoma težak, pogotovo u Kalinoviku. Do četrnaeste godine bio je učesnik dvije omladinske radne akcije, posjetio koncentracione logore Jasenovac i redovno se takmičio u "Titovim stazama revolucije", što je ostavilo neizmjerni trag na njegovoj krhkoj ličnosti. Srednju školu završio je u Sarajevu, a psihologiju je diplomirao u Beogradu. Iluzije je izgubio prilično rano, a nevinost dosta kasno. Preživio je dva rata, kao i veliku inflaciju u Srbiji, a onda je došao da živi u Banjaluku. Magistrirao je psihologiju u Banjaluci, a doktorirao u Sarajevu. Dobar je otac dvoje djece, a loš muž jedne žene. Nije nosilac nijednog ordena, ali zato ga krase mnogi epiteti kao što su soroševac, nevladinac, strani plaćenik, antisrbin, autošovinista, Bakirov Srbin. Mašta da postane profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Ima mnogo problema sa pravopisom, stranim jezicima, potencijom i holesterolom.

Srđan Puhalo

Vlast Republike Srpske je uvijek bila uz Ferhad- pašinu džamiju

7. maja 1993. godine ranom zorom, oko 3 časa, i za vrijeme policijskog časa u razmaku od 15 minuta srušene su džamije Ferhadija i Arnaudija u centru Banjaluke. Ostaci džamija su uredno prikupljeni, utovareni u kamione i otjerani na deponiju smeća u Ramićima i kako su se neki ponadali na smetljište istorije. Ipak, na tom mjestu je izrasla balijsko zelena trava da podsjeća Banjalučane da je tu donedavno stajala džamija spomenik UNESCO-a. Teško je povjerovati da za rušenje ovih džamija, kao i ostalih 14 banjalučkih džamija, rušitelji nisu imali materijalnu i svaku drugu podršku vlasti Republike Srpske, jer počinioci nikad nisu otkriveni, samim tim ni kažnjeni, a ni odšteta za ove “patriotske infrastrukturne radove” nikad nije plaćena. 

7. maja 2001. godine je položen kamen temeljac za obnovu Ferhadije na kome je pored banjalučkih Bošnjaka i Bošnjaka iz Federacije BiH prisustvovao i veliki broj “srbskih patriota”, huligana i na njih ponosnih roditelja, komšija i nastavnika. Tog dana u Banjaluci je uz svesrdnu pomoć vlasti tj. nezainteresovanost policije Republike Srpske ubijen Murat Badić iz Cazina, prebijeno nekoliko desetina ljudi i zapaljeno nekoliko autobusa.

7. maja 2016. godine u Banjaluci će biti svečano otvorena još ljepša i još starija Ferhat-pašina džamija. Na sastanku sa banjaluckim muftijom Osmanom Kozlićem predsjednik Dodik je “izrazio nadu da ce ovaj vjersko-kulturni događaj proći u najboljem redu, te obećao materijalnu i svaku drugu pomoć pri organizaciji otvaranja Ferhat-pašine džamije 7. maja u Banjaluci.”

Eto, šta god da se dešavalo 7. maja u proteklih 20 godina sa džamijom Ferhadijom u Banjaluci, imalo je materijalnu i svaku drugu podršku vlasti u Republici Srpskoj.

 

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog