Srđan Puhalo

Srđan Puhalo je rođen 1972. godine u Foči, jer u Kalinoviku nije bilo porodilišta.Odrastao je u Kalinoviku uz pomoć roditelja, mnogobrojne familije i "Politikinog zabavnika". Čuvajući krave kod babe Radojke shvatio je da je život veoma težak, pogotovo u Kalinoviku. Do četrnaeste godine bio je učesnik dvije omladinske radne akcije, posjetio koncentracione logore Jasenovac i redovno se takmičio u "Titovim stazama revolucije", što je ostavilo neizmjerni trag na njegovoj krhkoj ličnosti. Srednju školu završio je u Sarajevu, a psihologiju je diplomirao u Beogradu. Iluzije je izgubio prilično rano, a nevinost dosta kasno. Preživio je dva rata, kao i veliku inflaciju u Srbiji, a onda je došao da živi u Banjaluku. Magistrirao je psihologiju u Banjaluci, a doktorirao u Sarajevu. Dobar je otac dvoje djece, a loš muž jedne žene. Nije nosilac nijednog ordena, ali zato ga krase mnogi epiteti kao što su soroševac, nevladinac, strani plaćenik, antisrbin, autošovinista, Bakirov Srbin. Mašta da postane profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Ima mnogo problema sa pravopisom, stranim jezicima, potencijom i holesterolom.

Srđan Puhalo

17 pitanja za donatore u Bosni i Hercegovini

Kraj je godine i nevladin sektor u Bosni i Hercegovini pažljivo osluškuje šta donatori govore,  buvalno i između redova. Još se pažljivije posmatra i analizira donatorsko držanje tijela, facijalna ekpresija, gestikulacija, jer valja razumjeti njihove želje, namjere i planove i na sve načine domoći se njihovog novca i preživjeti predizbornu 2018. godinu. Nije lako ni donatorima valja nahraniti tolika nevladina usta, uvijek željna novca i uvijek puna raznovrsnih ideja.

Ali kada se radi o donatorima uvijek imam neka pitanja i nedoumice:

  1. Da li se vaši prioriteti poklapaju sa prioritetima građana Bosne i Hercegovine?
  2. Da li se vaši prioriteti poklapaju sa problemima koji muče građane Bosne i Hercegovine?
  3. Kako je moguće da u Bosni i Hercegovini 90% projekata uspije, a zemlje se nalazi u sve većim govnima?
  4. Kako je moguće da jedan NVO koji je prije godine se bavio pravima Roma, sada postane specijalizovan za korupciju?
  5. Da li je moguće napraviti neku konferenciju u Bihaću, Livnu ili Zvorniku, umjesto u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci?
  6. Ima li aktivnosti nevladinog sektora kada nema donacija?
  7. Šta se može ozbiljno uraditi  od minigrantova u iznosu od 2500,00 KM?
  8. Kolika se puta povećava vjerovatnoća da ćete dobiti donaciju, što ste bliže centru Sarajeva?
  9. Zašto moram biti partner sa javnim institucijama koje svojim radom i svojim neradom, uništavaju ovu zemlju i ovo društvo?
  10. Da li se osjećate iskorištenim i odbačenim kada domaći političar pripiše sebi zasluge pred izbore, za projekte u koje ste vi uložili novac?
  11. Kada renovirate školu, dom zdravlje, vrtić ili vodovod, da li na taj način pomažete ljudima ili političarima na vlasti koji će novce predviđene za to uložiti u kupovinu glasova u predizbornoj kampanji?
  12. Dok vi gradite i renovirate bolnice, škole, vrtiće, sudove, političari zidaju crkve, džamije i spomenike.
  13. Zašto nevladin sektor gleda svoja posla ili postane usko specijalizovan kada treba javno da progovori o nekom problemu i zauzme jasan stav?
  14. Koliko imanje muda da javno izneseš svoj stav, i kada te za njega ne pitaju, nosi poena u ocjenjivanju projekta?
  15. Kada ćete nas prestati osvješćivati, edukovati i umrežavati i natjerati da se radi nešto konkretno?
  16. Da li podržavete one koji vam kažu da je to što radite neproduktivno?
  17. Da li vjerujete napisanim projektima ili svojim očima? 

 


#VašStav #VašaPriča

 

Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije.

 

Komentari
Twitter
Anketa

Smatrate li da je bolje raditi u privatnom ili u javnom sektoru?

Rezultati ankete
Blog