Srđan Puhalo

Srđan Puhalo je rođen 1972. godine u Foči, jer u Kalinoviku nije bilo porodilišta.Odrastao je u Kalinoviku uz pomoć roditelja, mnogobrojne familije i "Politikinog zabavnika". Čuvajući krave kod babe Radojke shvatio je da je život veoma težak, pogotovo u Kalinoviku. Do četrnaeste godine bio je učesnik dvije omladinske radne akcije, posjetio koncentracione logore Jasenovac i redovno se takmičio u "Titovim stazama revolucije", što je ostavilo neizmjerni trag na njegovoj krhkoj ličnosti. Srednju školu završio je u Sarajevu, a psihologiju je diplomirao u Beogradu. Iluzije je izgubio prilično rano, a nevinost dosta kasno. Preživio je dva rata, kao i veliku inflaciju u Srbiji, a onda je došao da živi u Banjaluku. Magistrirao je psihologiju u Banjaluci, a doktorirao u Sarajevu. Dobar je otac dvoje djece, a loš muž jedne žene. Nije nosilac nijednog ordena, ali zato ga krase mnogi epiteti kao što su soroševac, nevladinac, strani plaćenik, antisrbin, autošovinista, Bakirov Srbin. Mašta da postane profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Ima mnogo problema sa pravopisom, stranim jezicima, potencijom i holesterolom.

Srđan Puhalo

Kako Srbin da prepozna dobrog i lošeg Hrvata?

Veče 13. januar, radijator pucketa dok zagrijava dnevni boravak. Lampice na prozoru sijaju bojama srpske zastave u ritmu Marša na Drinu,  porodica Puhalo saborno dočekuje pravoslavnu Novu godinu. Malo je svečanije veče prosječne srpske, a samim tim i pravoslavne,  porodice. Ja pišem blog, žena gleda američki film, a kćerka sluša neku englesku RNB grupu, a sin je za tabletom u ulozi njemačkog tenkiste koji pokušava da osvoji Kursk. Ne pričamo mnogo, tihujemo, još smo pod utiskom 9. januara i oklopnog vozila iz Bratunca zvanog Despot.

A onda počinje razgovor.... 

Milica: Tata, što nas Hrvati mrze?

Ja: Otkud ti to da nas mrze, neki nas vole, a ima nekih koji nas i ne vole.

Kosta: Ja znam koji Hrvat nas voli.

Ja: Koji?

Kosta: Dragan Čović.

Milica: A kako znaš da nas voli?

Kosta: Pa vidio sam ga na proslavi 9. januara.

Milica: Ali to nema veze za ljubavlju, to je politički pragmatizam.

Kosta: Šta je to?

Milica: To znači da je on zbog mira u BiH došao u Banjaluku. Takođe, on je legalista i realista tj. poštuje zakone ove zemlje. On je zagledan u budućnost i nije opterećen prošlošću.

Kosta: A ko su onda loši Hrvati?

Milica: Jednostavno...

Kosta: Kako da ih prepoznam?

Milica: Dobri Hrvati ne podnose Bošnjake. Dobri Hrvati mrze komunjare i jugonostalgičare. Dobri Hrvati se ljepše osjećaju u Banjaluci, nego u Sarajevu. Dobri Hrvati navijaju za vatrene, a ne zmajeve. Dobri Hrvati više vole kvadrat, od trougla. Dobar Hrvat nikada Srbinu neće nabijati na nos Posavinu ili Derventu. Dobri Hrvati idu da žive u Hrvatsku, a loši Hrvati žive u Irskoj. Dobri Hrvati vole četnike, a loši Hrvati ih mrze.

Kosta: Kako neki Hrvat može biti dobar ako voli četnike, valjda treba da ih mrzi?

Milica: Pa fino, mrze oni četnike, ali to je konstruktivna mržnja. Mržnja koja oplemenjuje i četnike i ustaše.  To je mržnja koja nas čini jačim, boljim, spremnijim.

Kosta: Kako to?

Milica: Pa recimo dobar Srbin i dobar Hrvat ne vole BiH, vidiš da mržnja spaja ljude.

Kosta: Hoćeš kazati da etnički čist račun, duga ljubav.

Milica: Upravo tako.

Kosta: Da li se dobri Hrvati stide Jasenovca?

Milica: Ne baš, ali oni ne pričaju mnogo o njemu jer su okrenuti budućnosti. Za razliku od njih, loši Hrvati ne ignorišu Jasenovac već pokušavaju da ga prikažu kao radni logor, kao odmaralište ili tranzitni centar.

Kosta: A kakav je odnos dobrih Hrvata prema Blajburgu?

Milica: Vrlo kompleksan, dobri Hrvati tamo idu da zapale svijeću svojim djedovima, pradjedovima i moramo pokazati poštovanje prema toj političkoj inerciji, kao što kaže Dodik, dok loši Hrvati tamo idu da ih Austrijanci hapse zbog veličanja nacizma?

Kosta: A Thompson, jel se po tome razlikuju?

Milica: Ne baš, jer muzika spaja ljude.

Kosta: Opet mi nije jasno....

Milica: Jednostavno, loši Hrvati žive u Hrvatskoj i njih nazivamo ustaše, a dobri Hrvati žive u BiH i oni su naši koalicioni partneri i brana protiv islamskog fundamentalizma.

Kosta: Aha, a šta se desi kad Hrvat iz BiH ode da živi u Hrvatsku?

Milica: Neki postane izbornik fudbalske reprezentacije, drugi genral, a nekad i gradonačelnik Zagreba, zavisi od ličnih i porodičnih afiniteta i svi postanu loši.

Kosta: A šta je sa franjevcima iz srednje Bosne, jesu oni dobri ili loši Hrvati?

Milica: Ma oni ti nisu ni dobri ni loši Hrvati, oni su ti balije.

Kosta:  Aha, sad mi je sve jasno.

 

Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije

 

 

Komentari
Twitter
Anketa

Smatrate li da je bolje raditi u privatnom ili u javnom sektoru?

Rezultati ankete
Blog